Žigman: Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu

Istaknuo je kako je Hrvatska u posljednje tri godine zabilježila značajno brži ekonomski rast od zemalja europodručja i ostalih zemalja EU zahvaljujući turističkim prihodima koji su se snažno oporavili nakon koronakrize, domaćoj potražnji te financijskim injekcijama i priljevom novca iz EU.

"Kombinacija visokih stopa rasta i inflacije doprinijela je brzom smanjenju javnoga duga, što bi ukoliko se nastavi ovim tempom u ovoj godini moglo rezultirati konačnim padom hrvatskog javnoga duga ispod kriterija od 60 posto BDP-a.

U takvim uvjetima država će se morati manje zaduživati pa bi bilo poželjno da sva buduća izdanja obveznica i vrijednosnih papira ostanu na domaćem tržištu kapitala. To će povećati broj malih ulagača koji će lakše kupiti manje rizičan ulagački proizvod što je vrlo važno za poticanje razvoja domaćeg tržišta kapitala kojem sada trebaju mali investitori. Odlično je da nakon financijske krize prvi puta imamo primjetan oporavak tržišta kapitala u RH. Crobex je dosegao rekordnu vrijednost u zadnjih deset godina što pokazuje optimizam domaćih investitora zbog solidnih poslovnih rezultata hrvatskih firmi", rekao je Žigman.

Međutim, upozorio je da s ovakvim optimizmom dolazi i potreba za oprezom. Prema analizama HANFA-e, dionička tržišta u Europi su s aspekta slabog gospodarskog rasta realno precijenjena.

Ante Žigman pritom je naglasio da na tom valu pozitivnih očekivanja raste i interes za još rizičnijom imovinom: "U 2024. vidljiv je značajan porast vrijednosti špekulativnih klasa imovine, poput kriptovaluta, pri čemu su najistaknutije, poput Bitcoina, zabilježile rast od 68 %. Mlađi investitori skreću prema nereguliranim tržištima, a broj njihovih transakcija na svjetskoj je razini dosegnuo rekordne razine.

Također, danas je globalni dug privatnog sektora duplo veći od javnog duga koji nažalost ostaje u slučaju usporavanja ekonomskog rasta ili pojave novih kriza. I financijski sektor je sada optimističniji od realnih gospodarskih kretanja, a sve pod pretpostavkom da će brzo doći do smanjenja kamatnih stopa.

Treba imati na umu da se to možda i neće dogoditi, a u takvom bi scenariju to dovelo do brze reakcije i brzog pada globalne vrijednosti tržišta što bi imalo utjecaja i na domaće tržište. Već smo u povijesti vidjeli što ciklički slijedi nakon pretjeranog optimizma i kako ispuhivanje vrijednosti može utjecati na njihovu imovinu i novac njihovih ulagača.

Dugoročna stabilnost i održivost je važna za financijski sektor, ne samo zbog balansa u slučaju jačanja tradicionalnih sistemskih rizika već i zbog pravovremene zaštite od novih rizika kao što su rizici od kibernetičkih napada te klimatski rizici.

Primjena umjetna inteligencije također zahtjeva visoki oprez jer njihova primjena, primjerice u marketingu može rezultirati pojačanu rizičnih financijskih proizvoda ili savjeta za kupnjom tih proizvoda neovisno o potencijalnom padu pojedini klasa imovine.

Sve veća automatizacija poslova u financijskom sektoru kroz informacijske sustave povećava negativne posljedice u slučaju cyber napada jer se gubi ljudski potencijal da u kratkom roku zamjeni sustave umjetne inteligencije".