Hrvatska je prva čarter sila u svijetu, ali marine su hendikepirane kod mjera za turizam

Naime, Grupacija charter djelatnosti HGK-a osvrnula se na kriterije za dodjelu državne potpore u obliku umanjene stope poreza na dobit, navodeći kako je kriterij ulaganja u čista plovila ili plovila s nultim emisijama u segmentu čarter plovila do daljnjega nemoguće ispuniti. Najveći globalni proizvođači brodskih pogona za plovila koja se koriste u čarteru, kao što su Volvo ili Yanmar tek u sadašnje vrijeme testiraju hibridne koncepte, a hibrid nije nulta emisija, i to na manjim plovilima, nakon čega bi trebala slijediti testiranja hibridnih sustava na većim plovilima kakva koriste hrvatske čarter firme u svom poslovanju.

Čarteri stoga ističu kako bi u fazi tranzicije k mogućnosti ulaganja u čista plovila ili plovila s nultim emisijama u segmentu čarter plovila kao kriterij za korištenje mjere umanjenja stope poreza na dobit trebalo staviti ulaganje u, primjerice, solarne panele, ulaganje u električne motore za tendere/gumenjake, kao i ulaganja marina u dodatne kapacitete za prihvat sadržaja crnih i sivih tankova.

– Naime, po postojećem "starom" zakonu o investicijama, a koji je u domeni Ministarstva gospodarstva, čarteri nisu kao djelatnost obuhvaćeni tom mogućnošću. Novi Zakon o turizmu nam je to napokon trebao omogućiti, pa su nam opet postavili uvjete koje je trenutno nemoguće ispuniti, ukazao je Paško Klisović, predsjednik Udruženja nautičkog turizma HGK-a.

Inače, predlagač je naveo kako je Zakon usklađen s Uredbom komisije br. 651/2014 (GBER) koja propisuje mjere i prihvatljive troškove, definira prihvatljivost financiranja samo čistih i plovila s nultom emisijom, a precizira i koje su to djelatnosti u ekosustavu turizma.

Dodajmo kako je u Hrvatskoj registrirano 2.565 čarter tvrtki, od kojih je 396 aktivno. Čarter tvrtke tako na našoj obali imaju flotu od oko 4.500 plovila po čemu je Hrvatska ustvari i prva čarter sila u svijetu. Ovu sezonu čarteri će, očekuje se, zaključiti na razini ispod lanjskih rekordnih ostvarenja, odnosno negdje na razini nautičke 2021. ili 2019.

A "sport i zabava" zadaju muke i marinama budući da djelatnost marina, kao i čartera, sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007) nije turizam, nego "Sport i razonoda". Predlagač Zakona navodi kako su marine prepoznate i navedene u Zakonu, međutim, u Udruženju nautičkog turizma HGK-a pojašnjavaju kako se marine dugi niz godina zalažu da sukladno NKD-u njihova djelatnost pripadne pod turizam, a ne u sport i razonodu pa stoga ni temeljem ovog Zakona nemaju mogućnosti korištenja mjera umanjenja stope poreza na dobit.

– Samim time, između ostalog, sukladno članku 38. Prijedloga Zakona o turizmu koji je u proceduri, svi oblici turizma imaju mogućnost korištenja mjere umanjenja stope poreza na dobit osim marina i čartera, odnosno osim NKD R- Sport i razonoda. Sukladno tome djelatnost marina i čartera nije turizam stoga se, "de facto", odredbe ovoga Zakona ni ne odnose na te djelatnosti, na što Udruženja upozoravaju već dugi niz godina, nažalost bez uspjeha, kažu u Udruženju. Napominju, međutim, kako je iznimka jedino u slučaju ukoliko marina ima registriranu i ugostiteljsku djelatnost, odnosno pruža usluge smještaja u hotelima, apartmanima i slično, ali i ostvaruje prihode po toj vrsti djelatnosti. U tom slučaju može se natjecati za sredstva, odnosno mjere umanjenja stope poreza na dobit, ali marine koje primjerice nemaju hotel, smještaj i slično ne mogu koristiti ta sredstva radi osnovnog NKD-a.