GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska tragedija: Čak i da su zakonski favorizirani, domaći proizvodi ne mogu pokriti potrebe tržišta

Hrvatska tragedija: Čak i da su zakonski favorizirani, domaći proizvodi ne mogu pokriti potrebe tržišta
HRANA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 15.07.2020 / 09:33
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - U Hrvatskoj i nema dovoljno proizvodnje koja bi pokrila 85% polica trgovačkih lanaca, a k tome je i usitnjena, definitivno skupa i nekonkurentna.

Jedino rješenje je pojeftiniti proizvodnju okrupnjavanjem poljoprivrednog zemljišta i udruživanjem poljoprivrednika, a nakon toga apelirati na svijest kupaca da kupuju domaće koje će možda biti pola kune skuplje od uvoznog, a ne 5 ili 25 kuna – komentar je Martina Evačića, predsjednika uprave NTL-a i Udruge trgovine HUP-a, na upit bismo li i mi poput Čeha ili Bugara mogli gurati zakon kojim bi na policama trgovaca bili privilegirani domaći proizvodi.

Češka vladajuća stanka Ano i ultradesni SPD nedavno su, podsjetimo, predložili kontroverzni amandman Zakona o hrani, koji bi obavezao trgovce da do 2027. najmanje 85% prehrambenih proizvoda na policama trgovina bude češkog porijekla. Poslovni lobiji i tamošnja gospodarska komora takav su prijedlog dočekali na nož tvrdeći kako se to kosi sa slobodnim protokom roba na zajedničkom tržištu EU te da je riječ o nedopustivoj državnoj intervenciji koja će izazvati poremećaje na tržištu, pogoditi male trgovce i smanjiti kvalitetu hrane. Prijedlog je stigao u trenutku kad se i češko tržište, poput hrvatskog, susreće s velikim uvozom, potpore su goleme – a nedostatni su u nizu osnovnih poljoprivrednih proizvoda, od voća i povrća do svinjetine i piletine.

No zna li se da su Rumunji nakon postupka EK prije nekoliko mjeseci donijeli zakon kojim se ukida termin “rumunjski proizvod” te obveza velikih trgovaca da lokalno nabavljaju najmanje 51% svježih prehrambenih proizvoda poput mesa, jaja, povrća, voća, meda, mliječnih i pekarskih proizvoda, koje su morali i zasebno plasirati na policama – i Hrvatska će, nasuprot sve većem broju zagovornika da bismo i mi trebali uvesti slično, morati naći drugu taktiku. Tim više što su na sličnom primjeru pali i Mađari, nakon što ih je EK tužio Europskom sudu pravde s tvrdnjom da su nacionalna pravila o prodaji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nespojiva s EU pravilima.

Većina trgovaca u Hrvatskoj za pandemije koronavirusa pohvalila se većim otkupom domaće robe koju plasiraju čak i u izvoz. Iz Konzuma kažu Večernjem listu kako je njihova strateška orijentacija oduvijek bila na domaću proizvodnju i proizvođače, kao i partnerski odnos s malim i velikim dobavljačima iz svih dijelova Hrvatske, što njihovi kupci prepoznaju i nagrađuju.

- Kupci su sve više svjesni važnosti kupnje domaćih proizvoda koji su za njih sinonim svježine, kvalitete, tradicije te uz čiju kupnju dobivaju garanciju kratkog nabavnog lanca te podupiru hrvatsko gospodarstvo. U trenutku izbijanja epidemije u Hrvatskoj i zatvaranja granica glavnom komparativnom prednošću Konzuma pokazalo se upravo prepoznavanje truda i rada domaćih poljoprivrednika i OPG-ova te podrška razvoju hrvatske poljoprivrede. Nabava tako uvijek ide primarno od domaćih proizvođača, a cilj Konzuma je da se na njegovim policama nađe što veći broj kvalitetnih domaćih proizvoda, uz održivi model suradnje i za dobavljače i za Konzum - tvrde iz Konzuma te dodaju kako danas surađuju s više od 4000 malih i velikih proizvođača voća i povrća iz svih dijelova Hrvatske, putem direktnih isporuka na vlastite distributivne centre, njihovih otkupnih stanica ili svojih strateških partnera.

Voće i povrće hrvatskog porijekla čini oko 80 posto ukupnog prometa Konzuma u toj kategoriji, a isto toliko i u kategoriji svježe slatkovodne i morske ribe. U NTL-u je ukupno gledano 50% domaće robe. No zna li se da u nedostatku vlastite gro sirovine za domaće proizvode uvozimo, pitanje je i koliko je ona “domaća”, napomenuo je pak Evačić.

Iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako je Hrvatska od svojeg ulaska u punopravno EU članstvo, pa i kroz tranzicijsko razdoblje, usvojila i provodi opća načela zajedničke poljoprivredne politike koja u sebi sadrži i pravila uređenja tržišta. Prema tim pravilima nisu dopuštena normativna propisivanja udjela pojedinih proizvoda na tržištu ili propisivanje obveze da „na policama“ moraju biti proizvodi u nekom postotku prema kriteriju podrijetla. Zajednička organizacija i sloboda tržišta takvo propisivanje ne dopuštaju, a vidljivo je da europska pravila to ne odobravaju niti onim zemljama koje su pokušale ili to propisivale svojim nacionalnim propisima.

- Prema informacijama kojima raspolažemo, Rumunjska je zakonom koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. propisala obvezu o zastupljenosti proizvoda iz kratkih lanaca opskrbe na policama od 51%. Međutim, Europska komisija je 15. veljače 2017. protiv Rumunjske pokrenula postupak povrede prava EU tražeći ukidanje propisa jer je protivan temeljnom načelu Ugovora o funkcioniranju EU o slobodi kretanja roba i kapitala. Zakon, prema dostupnim informacijama, nikad nije ušao u punu primjenu, a propis je izmijenjen te su sporne odredbe povučene - rekli su iz ministarstva.

Gleda li se analitički uvoz proizvoda u RH, moramo biti objektivni s obzirom da se dio proizvoda uvozi/unosi jer tih proizvoda ili proizvodnji nema u Hrvatskoj ili se radi o sezonskim proizvodima ili proizvodima koji rastu samo na drugim kontinentima i slično. Također, neki od uvezenih proizvoda su cjenovno konkurentni i/ili odgovaraju kupovnoj moći domaćega potrošača, odnosno potrošačkim navikama brojnih turista, stoga na policama u ponudi trebamo imati i te proizvode. S druge strane, Hrvatska ima pojedine proizvode koji po svojoj kakvoći i ugledu ostvaruju značajno više cijene odnosno vrijednosti u prodaji na tržištima s boljom kupovnom moći potrošača, tako da ti proizvodi ciljano ostvaruju značajna mjesta u hrvatskom izvozu, objašnjavaju iz ministarstva.

- Značajne smo napore uložili na suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi i na poboljšavanje položaja domaćih dobavljača u trgovačkim lancima te stalno ulažemo u proizvodne, logističke i preradbene kapacitete domaćih proizvođača. Sasvim slobodno smijemo, možemo i moramo promovirati značaj domaće proizvodnje, ukazivati potrošačima na kakvoću i važnost odabira domaćih proizvoda. Međutim, određivanje obveznih pragova trgovačkim lancima nije mjera koja je dopuštena na zajedničkom europskom tržištu - istaknuli su. S time se slaže i Tomislava Ravlić, direktorica Sektora trgovine HGK.

Objašnjava kako je upravo pandemija koronavirusa pokazala važnost postojanja domaće proizvodnje u najširem smislu.

- Zakonsko propisivanje udjela domaćih proizvoda na policama nije u skladu s politikom zajedničkog europskog tržišta. No poticanje kupnje domaćih/lokalnih proizvoda danas je važnije nego ikad jer samo 5% više domaćih proizvoda ima veliki učinak na cjelokupno gospodarstvo - poručila je.

Biljana Borzan, izvjestiteljica eurosocijalista za EU strategiju Od polja do stola, kaže kako se u koronakrizi pokazalo da zatvaranje nacionalnih granica može značiti prazne police u trgovinama, što je prizor koji Europljani nisu navikli gledati.

– Vrlo je vjerojatno da će se zbog toga, ali i radi ekološke održivosti proizvodnje, mijenjati europska pravila koja uređuju prehrambeni sektor – ističe ona te dodaje kako, osim ekonomske i ekološke, postoji i zdravstvena dimenzija tog pitanja. Mrkva koja je sinoć izvađena iz zemlje ili salata koja je jutros ubrana imaju daleko višu kvalitetu i nutritivnu vrijednost od onih koje su do naših tanjura prešle tisuću kilometara.

– Nova EU strategija Od polja do stola, koja se bavi reformom proizvodnje, prerade i prodaje hrane, govori o potrebi kraćenja proizvodnog lanca. EK je najavio da će smanjiti ovisnost o proizvodima koji moraju prijeći dug put da bi došli do potrošača i ja ću kao izvjestiteljica eurosocijalista za tu strategiju podržati takve mjere. Može se naći način da se potakne potrošnja lokalnih proizvoda i istodobno osigura pravo potrošača na izbor – rekla je Borzan.

Tagovi: hrvatska poljoprivreda, hrana, Konzum, Narodni trgovački lanac, Martin Evačić, Biljana Borzan, Tomislava Ravlić, Rumunjska, Češka, proizvodnja hrane, povrće
PROČITAJ I OVO
Divac podnio ostavku na mjesto glavnog menadžera Kingsa
OSTAVKA
Divac podnio ostavku na mjesto glavnog menadžera Kingsa

SACRAMENTO - Vlade Divac nije više generalni menadžer Sacramento Kingsa, podnio je ostavku nakon što se ta momčad nije uspjela plasirati u doigravanje NBA, objavljeno je na službenm stranicama kluba.

Nemojte otpisivati dolar, evo zašto
TRŽIŠTE
Nemojte otpisivati dolar, evo zašto
ANALIZA - Američke federalne rezerve (FED) provode najširu monetarnu politiku, dok ga druge glavne središnje banke u tome slijede.
Kanadska kompanija pronašla rezerve zlata na jugu Srbije
ZLATO
Kanadska kompanija pronašla rezerve zlata na jugu Srbije
BEOGRAD - Kompanija sa sedištem u Kanadi Medgold Resources saopštila je da je pronašla preliminarne rezerve od gotovo sedam miliona tona rude (više od 19,3 tona zlata) procenjenih na više od milijardu dolara, u južnoj Srbiji na granici sa Severnom Makedonijom i Bugarskom.
Zagrebačka burza: Rasprodaja dionica iz turističkog sektora
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Rasprodaja dionica iz turističkog sektora
ZAGREB - Kraj tjedna Zagrebačkoj je burzi donio pad indeksa uz uobičajeno slabašan promet za ljeto.
Španjolska zatvorila diskoteke, ograničila rad kafića i zabranila pušenje
ZATVARANJE
Španjolska zatvorila diskoteke, ograničila rad kafića i zabranila pušenje
MADRID - Španjolska je u petak zatvorila diskoteke i noćne klubove, ograničila radno vrijeme restorana i kafića, te zabranila pušenje na ulicama nakon što je osjetno porastao broj oboljelih od koronavirusa.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE