U posljednjih 12 mjeseci neto ulozi u uzajamne fondove iznosili su -77 milijuna eura, tako da najveći dio pada vrijednosti dolazi od niže imovine. Smanjenje NAV-a na godišnjoj razini u apsolutnom je iznosu iznosilo 99,2 milijuna eura, dok su u NAV-u uključene i naknade za upravljanje. U isto vrijeme, u usporedbi s razinom prije COVID-19, trenutni NAV iznosi cca. 31% manje, pišu analitičari Intercapitala.
Hrvatski investicijski fondovi, jedni od najvažnijih sudionika na hrvatskim tržištima kapitala, drugi mjesec zaredom bilježe solidan mjesečni rast, pokazuje najnovije izvješće HANFE. Zapravo, tijekom studenog 2023. ukupna NAV porasla je za 1,7% mjesečno (listopad 2023.: 1,9%), dosegnuvši 2,14 milijardi EUR. Međutim, na godišnjoj razini, hrvatski fondovi još uvijek nisu uspjeli nadoknaditi gubitke zabilježene tijekom godine, što je dovelo do 4,4% niže NAV-a na godišnjoj razini. Nadalje, u usporedbi s njihovim maksimumom prije COVID-19, trenutni NAV iznosi cca. 31% manje.
Kako bismo bolje razumjeli koji su primarni pokretači ovih promjena i kako bismo mogli donijeti zaključke na temelju podataka, važno je pogledati razvoj klasa imovine. Na mjesečnoj razini najveći porast zabilježila su držanja obveznica, koja su porasla za 16,3 mil. eura, odnosno 1,2%. Slijede udjeli od 9,1 mil. eura, odnosno 2,6 posto, te potraživanja od 8,9 milijuna eura, odnosno 57 posto. S druge strane, na godišnjoj razini najveći rast bilježe dionice, koje su porasle za 72,6 mil. eura, odnosno 26%, dok je većina ostalih vrsta imovine koje bilježe rast, zabilježila znatno niže razine. S druge strane, depoziti i gotovina zabilježili su pad od 168,8 mil. eura ili 45%, a slijedi tržište novca koje je smanjeno za 21,7 mil. eura ili 33%.
Osim promjena u imovini, neto ulozi u fondove tijekom studenog iznosili su samo 1,9 milijuna eura, ali su pozitivni od travnja kada su iznosili gotovo 18 milijuna eura. U međuvremenu, kada pogledamo TTM (zadnjih dvanaest mjeseci), ukupni neto doprinosi investicijskim fondovima iznosili su -76,8 milijuna EUR, dok je pad NAV-a na godišnjoj razini u apsolutnom iznosu iznosio 99,2 milijuna EUR. Drugim riječima, 78% pada NAV-a fondova dolazi od smanjenja neto doprinosa, dok su u NAV uključene i naknade za upravljanje.
Zbog toga je povećanje vrijednosti udjela obveznica na mjesečnoj osnovi moglo doći iz dva druga izvora: povećanja inherentne vrijednosti imovine obveznica koju drže fondovi, ali i zbog odluke upravitelja fondova raspodijeliti raspoložive resurse na način koji favorizira držanje obveznica. To je naravno bilo i očekivano, budući da se trenutni prinosi koje nude obveznice čine prilično atraktivnima, posebice dugoročno, iz dva razloga. Prvo, kako se inflacija nastavlja smanjivati prema željenim razinama (2% do 2,5%), potreba ECB-a za visokim kamatnim stopama je smanjena. Zapravo, bilo je signala da bi do smanjenja stopa moglo doći kasnije ove godine. To se odnosi na obveznice na način da će ulaganje u njih upravo sada kada su kamatne stope visoke i "zaključavanje" tih ulaganja na duže vremensko razdoblje donijeti veće povrate kada se inflacija smiri i kamatne stope budu niže. Drugo, obveznice se smatraju jednom od najmanje rizičnih vrsta ulaganja, tako da se čini da preusmjeravanje ulaganja iz drugih klasa imovine (kao što su depoziti i gotovina) također doprinosi faktoru.
Međutim, ovo je nedavni trend, budući da podaci na godišnjoj razini pokazuju da je većina ulaganja bila usmjerena prema dionicama. To uključuje ulaganja u domaće i strane vrijednosne papire i depozite. Međutim, ovdje vidimo odstupanje jer su domaći vrijednosni papiri i depoziti imali slabije rezultate, i na mjesečnoj (-17 mil. EUR, -2%) i na godišnjoj (-301 mil. EUR, -29%) razini. S druge strane, strani vrijednosni papiri i depoziti zabilježili su rast na mjesečnoj (68 mil. EUR, +5,4%) i na godišnjoj (359 mil. EUR, +37%) razini. Međutim, treba napomenuti da je do pada domaćih vrijednosnih papira i depozita najviše došlo zbog nižih držanja hrvatskih državnih obveznica, koje su pale za 40% na godišnjoj razini, dok su domaće dionice porasle za 34% na godišnjoj razini. To je zapravo u skladu s razinama glavnih hrvatskih indeksa, koji su tijekom tog razdoblja rasli na sličnim razinama.
