I Slovenija izdaje narodne obveznce

Time Ministarstvo financija također slijedi cilj educiranja pretjerano konzervativnih slovenskih štediša koji u bankama imaju 26 milijardi eura (uglavnom nevezanih) depozita koji ne donose ništa, izjeda ih samo inflacija. U tom svjetlu, obveznice bi mogle namamiti ulagače da dio svoje imovine prebace na tržišta kapitala, iako je i to povezano s određenim troškovima, pa se s minimalnim iznosom, odnosno 1000 eura, "novajlijama" ne isplati ulaziti u takav ulaganja, osim ako se njima na kraju neće trgovati i drugim vrijednosnim papirima.

U Sloveniji je, pak, čini se da je bitcoin kod štediša popularniji od obveznica jer dobro poznaju njegovu cijenu, no teško je objasniti što znači prinos do dospijeća. I prije svega: po udjelu onih koji ulažu u kriptovalute u europskom smo vrhu, dok klasične investicijske klase nisu poznate.

Ipak, javne obveznice trebale bi privući prilično velik dio građana.

"U anketi je pozitivno odgovorilo 25 posto štediša, a 67 posto da obveznice ne bi kupilo. Ostali su neodlučni. Na kraju će biti najvažnije koliki će biti prinos do dospijeća", komentirali su iz NLB Skladova. član uprave Blaž Bračič za Radio Slovenija. Prema predviđanjima, ponuđena kamata na obveznice trebala bi biti nešto manja od 3,5 posto. Država je malo propustila optimalno vrijeme jer su donedavno kamate bile na nuli, a sada već uglavnom strane internetske banke ili burzovni mešetari nude prilično visoke kamate, čak i do četiri posto na neuloženi novac.