Japanski brodari traže nove rute za prijevoz tereta u Europu

Potraga za novim pomorskim putovima uslijedila je nakon nedavne nesreće broda Ever Given, u vlasništvu jedne od japanskih tvrtki, koji je u ožujku zapeo u kanalu manje od tjedan dana, čime je prekinut jedan od ključnih gospodarskih pomorskih putova.

Više od mjesec dana nakon incidenta u Sueskom kanalu, još se osjećaju njegove posljedice, a pitanje broda Ever Given još nije riješeno. Egipatski sud odobrio je zahtjev vlasti Sueskog kanala za hvatanje broda sve dok vlasnik, japanska tvrtka Shoei Kisen Kaisha, ne plati 737 milijuna eura odštete.

Brod je angažiran za prijevoz tereta iz Kine do Rotterdama od strane tajvanske tvrtke Evergreen Line, a njime je upravljao lokalni kapetan tijekom vožnje niz kanal. Egipatske vlasti nisu dopustile vlasnicima da istovare teret s nasukanog broda.

Sljedeće ročište bit će u nedjelju. Ako su brodovlasnici prisiljeni platiti višemilijunsku kaznu, tada će najviše imati Rusija i Kina, navodi Deutsche Welle.

"Svakako je vrlo razuman potez japanskih tvrtki da barem pregledaju alternativne rute, iako moraju biti svjesni da svaka od njih također ima nedostataka", rekao je profesor prometne politike i sustava Sveučilišta Chosu Yoshitsugu Hayashi. Prema njemu, moguća su tri puta, četvrti je u fazi izrade.

Prva opcija je putovanje oko Rta dobre nade u Južnoj Africi, što je bio uobičajeni put između Azije i Europe do izgradnje 193 kilometra dugog Sueskog kanala u studenom 1869. Glavni nedostatak rute je što je mnogo dulje i stoga skuplje od ostalih.

Druga mogućnost je arktički put preko sjeverne Rusije. Ova se ruta više koristi zbog tanje ledene ploče u ljetnim mjesecima, što je nuspojava globalnog zatopljenja. S druge strane, brodska tehnologija također je jako napredovala. Ključna prednost rute je njezina duljina: umjesto 38 dana, potrebno je samo 19, što ujedno znači i manju potrošnju nafte, a time i manje onečišćenja. Ako je 2010. samo 11 brodova putovalo 3.500 kilometara ruskim sjeverom, broj je naglo porastao prošle godine na 133. Jedna studija predviđa da će se broj brodova povećati na 500 do 2030., do 2050. na 900.

Rusija također snažno favorizira Transsibirsku željeznicu za prijevoz tereta. Infrastruktura je već uspostavljena, iako neki sumnjaju u pouzdanost ruske željezničke infrastrukture.

2018. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je izvršnu naredbu u kojoj se navodi da bi se vrijeme za prijevoz brodskih kontejnera željeznicom od ruskog istoka prema zapadu trebalo smanjiti na sedam dana, a ukupna količina tereta prevezena u Rusiju smanjiti na sedam dana. ova metoda četiri puta.

Jedna od japanskih tvrtki počela je koristiti Transsibirsku željeznicu za teret u siječnju i vrlo je zadovoljna: za prijevoz su potrebna dva tjedna manje nego morskim putem, a zračni prijevoz košta pola.

Profesor Stephen Nagy s Međunarodnog kršćanskog sveučilišta u Tokiju ističe da postoje prepreke alternativnim putovima rizika.

"Arktički put nije dostupan tijekom cijele godine, a Transsibirska željeznica jednostavno ne može podnijeti količinu tereta." Ističe da bi Rusi i Kinezi željeli da se spomenuti pravci pojačaju, ali s druge strane, to bi zakompliciralo odnose Japana sa Sjedinjenim Državama.