JPMorgan povećao prognoziranu cijenu zlata na 6.300 dolara po unci do kraja godine

Tržište plemenitih metala, posebice srebra, krajem siječnja postalo je poprište snažnog rasta, a zatim korekcije bez presedana u povijesti. Nakon što su cijene probile sve povijesne rekorde – cijena zlata iznad 5,500 dolara odnosno 4,600 eura po unci, a cijena srebra iznad 120 dolara ili 100 eura po unci – uslijedio je pad od približno 30% za srebro i 10% za zlato, gledano u eurima.

Korekcija je bila kratkotrajna i cijene se već polako oporavljaju, vrativši gotovo 50% gubitaka u dva dana, pošto se brojni investitori odlučuju na povećanje svog portfelja, ponajviše u srebru. Premda iznenađujuće razmjere nedavne korekcije nitko nije očekivao, mnogi su dočekali vijesti kao idealnu priliku za kupnju srebra sa nezapamćenim popustom, očekujući daljnji rast cijene srebra. Fizička potražnja, i za srebrom, i za zlatom, zadnjih nekoliko dana i dalje je iznimno visoka, što potvrđuje da ulagače pad nije obeshrabrio. Zbog nastavka pojačane potražnje također se i dalje nastavlja nestašica fizičkog srebra. Također, na nedavno održanom World Money Fairu u Berlinu, čelnici europskih talionica su izjavili da dugoročno očekuju veliku potražnju te prelaze na sedmodnevni režim rada u tri smjene.

U kontekstu toga, važno je za napomenuti kako ovaj pad nije bio prirodan proces smanjenja potražnje ili povećane ponude, nego rezultat umjetnog rušenja cijena koje provode američke burze i velike banke. Efekt regulatornih intervencija je ipak kratkoročan pošto nije moguće dugoročno održati uvjete u kojima istovremeno imamo visoku potražnju i niske cijene. Ključni alat u tom procesu umjetno rušenja srebra su takozvani “margin requirements” (troškovi margine).

Analitičari često ističu da burze koriste ovaj alat kako bi manipulirale odnosno rušile cijenu srebra. U suštini, podižu margine kada cijena snažno raste kako bi pomogle velikim institucijama (tzv. bullion bankama) koje su se kladile na pad cijene. Međutim, ovakva umjetna intervencija može rezultirati tek kratkoročnim padom cijene, ne i promjenom dugoročnih fundamentalnih pokretača rasta cijene. Takav zaključak je i u skladu s prognozama JP Morgana koji su relativno brzo nakon same korekcije izašli s prognozom rasta cijene zlata od 6,300 dolara po unci ove godine. Kako bismo dodatno naglasili važnost te procjene, JP Morgan je sredinom prosinca prošle godine predividio da će cijena zlata do kraja 2026. doseći $ 5,400 po unci, međutim, samo nekoliko tjedana kasnije, ta je procjena podignuta na spomenutih 6,300 dolara po unci. Nadalje, analitičari Deutsche Banka također procjenjuju da će cijena zlata do kraja 2026. porasti na 6,000 dolara po unci, dok, primjerice, UBS-ovi analitičari predviđaju da bi cijena zlata mogla narasti do 6,200 $ po unci već do ožujka, nakon čega bi uslijedila stabilizacija cijene do kraja godine.

Kako burze i velik igrači umjetno ruše cijene plemenitih metala

Kako bismo shvatili zašto su cijene tako naglo pale, moramo razumjeti kako se trguje na velikim burzama poput COMEX-a (Commodity Exchange of New York). Većina trgovaca ne kupuje fizičke poluge koje im se dostavljaju na kućna vrata ili čuvaju u bankama, nego trguju futures ugovorima koristeći financijsku polugu ili marginu. Ukratko, COMEX dozvoljava da se trguje ugovorima na “kredit”. Tu u igru ulaze tzv. margin requirements (troškovi margine) - minimalni iznos gotovine ili kolaterala koji trgovac mora imati na svom brokerskom računu kao osiguranje da bi otvorio i držao poziciju.

Margine na zlato u petak su porasle na 8% s dosadašnjih 6% te jučer ponovno s 8% na 8.8% (u dva dana 46%). Na srebro su u petak porasle na čak 15% s 11% te jučer dodatno na 16.5% (u dva dana 50%). Drugim riječima, trgovcima sa papirnatim srebrom odjednom je potrebno 46% više novca na računu, dok je taj iznos za zlato još i veći – 50%, što je rekordno veliki porast margine. Budući da trgovci papirnatim srebrom nisu imali dostupnu količinu novca na raspolaganju u tako kratkom vremenu, bili su prisiljeni na zatvaranje pozicija, što je, logično, rezultiralo padom cijene. Međutim, iako taj pad isprve nije bio velik, on je aktivirao niz stop-loss naloga – automatska prodaja ugovora ako dođe do pada cijene s ciljem zaštite malih ulagača. Aktivacija velikog broja tih naloga dovela je do daljnjeg strmoglava pada cijene. Određena korekcija mogla se očekivati pošto su se slične situacije odvijale i ranije prošli mjesec, no ne u ovako velikim razmjerima. Međutim, cijene, i srebra, i zlata, su već drugi dan nadoknadile veliki dio povijesnog pada (cijena zlata je ujutro 4. veljače bila 5,076 dolara po unci, a srebra 90 dolara po unci).

Iza svega stoji COMEX koji regulatornim intervencijama, točnije strelovitim povećanjem margine nastoji srušiti cijenu srebra kako bi spasio velike banke od negativne izloženosti, budući da su se iste kladile na pad cijene srebra i sada moraju umanjiti dio svojih gubitaka.

Pored burzi, same banke isto tako djeluju kako bi srušile cijenu, čekajući trenutke niske likvidnosti kako bi izvele svoje operacije. London (LBMA) je najveće svjetsko tržište srebra “preko šaltera” (OTC). Kada se londonska burza plemenitih metala zatvori, a prije nego što New York (COMEX) krene punim intenzitetom, nastupa razdoblje smanjenog obujma trgovanja i likvidnosti. Tada veliki igrači prodaju ogromne količine terminskih ugovora na tržištu (tzv. short pozicije). Budući da u tom trenu nema dovoljno kupaca da apsorbiraju toliku ponudu, cijena naglo pada. To također aktivira “stop-loss” naloge malih ulagača, što dodatno ruši cijenu i omogućuje velikim bankama da kasnije jeftino otkupe svoje pozicije.

Uz intervencije na burzama, kratkotrajan potres na tržištu plemenitih metala izazvale su i promjene u vrhu američke monetarne politike. Najava Kevina Warsha kao potencijalnog novog čelnika Federalnih rezervi (Fed) djelovala je kao katalizator za preokret trenda, uzrokujući jačanje američkog dolara. Međutim, iako je Warsh u investicijskim krugovima poznat kao “jastreb” (zagovornik viših kamatnih stopa), trenutna američka administracija zasigurno ne bi predlagala nekog tko će slijediti istu politiku kao Powell s kojim su u sukobu i koji je zbog toga i smijenjen. Drugim riječima, veća je vjerojatnost da će Warsh ići u smjeru spuštanja kamatnih stopa, odnosno da će raditi ono što Trumpova administracija zagovara, a taj rasplet odgovara rastu cijena plemenitih metala.

Stabilna potražnja za plemenitim metalima

Dok burzovni grafikoni pokazuju crvenu boju i pad cijena, na terenu se odvija jedna sasvim drugačija drama, a radi se o privremenoj fizičkoj nestašici. Trenutačna situacija na tržištu stvorila je opasan rascjep između „papirnate“ cijene na burzama i stvarne dostupnosti metala poput zlata i srebra u fizičkom obliku. Pad cijene, mudri investitori dočekali su kao priliku života. Rezultat je masovna navala na trgovine plemenitim metalima i nastavak trenda velike potražnje za fizičkim polugama i kovanicama. Velike kovnice, poput onih u SAD-u, Kanadi i Austriji, već izvještavaju o produljenim rokovima isporuke koji se protežu na nekoliko tjedana, pa čak i mjeseci. Posebno je kritično kod srebra. Zbog njegove široke industrijske primjene, zalihe u skladištima poput onih na COMEX-u i LBMA-u su na niskim razinama. Logika je jednostavna, dok špekulanti na Wall Streetu prodaju “papirnato” srebro kako bi pokrili gubitke, ulagači u Zagrebu ili Berlinu kupuju fizičke poluge i kovanice koje mogu “držati u rukama”. Velika navala posljedično dovodi do nestašica koje se već osjete i u Europi, a takva situacija će prije ili kasnije dovesti i do stabilizacije cijena.

“Potražnja za fizičkim zlatom i srebrom ostaje stabilna i očekuje se njen daljnji rast, što drugim riječima znači da se ništa nije promijenilo u smislu dugoročnih fundamentalnih pokretača rasta cijene, kao i da ulagači nisu obeshrabreni već ovo vide kao priliku da ulože u plemenite metale na popustu. Nadalje, kao odgovor na moguće nestašice, velike europske talionice povećavaju svoju proizvodnju, a neke čak prelaze i na rad u tri smjene kako bi nadomjestili fizičke manjkove kojima trenutno svjedočimo i koje se očekuju u narednim mjesecima. Ovo govori o ozbiljnosti trenutne situacije čije razmjere nismo imali prilike vidjeti ni 2010. kada je potražnja za plemenitim metalima doživjela znakoviti skok”, objašnjava Saša Ivanović, vlasnik i direktor Centra Zlata.