Markotić: Drugi val mogao bi biti agresivniji, ali sad znamo više

- Mislim da smo svi zadovoljni, to su rezultati koje smo željeli, kazala je.

Naglasila je da je situacija za sada izvrsna.

- Nažalost danas je jedna osoba preminula, ali još uvijek imamo nizak postotak smrtnosti u odnosu na broj stanovnika i u odnosu na većinu drugih zemalja. Iako svaki izgubljen život je nešto što je neprocjenjivo, ali virus je većinom napadao najosjetljiviju populaciju, dodala je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti u Otvorenom HTV-a.

Profesorica Markotić navela je da je bila važna i brzina uspostavljanja dijagnostike i što su epidemiolozi promptno bili na terenu za svaki novootkriveni slučaj.

Virus nije nestao, još uvijek je nepoznat

Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti (HZJZ) kazao je da ne bi rekao da je virus nestao, ali ne cirkulira u populaciji u Hrvatskoj.

- Sada imamo samo oboljele, rekao je.

Ivan Christian Kurolt, molekularni virusolog, Odjel za znanstvena istraživanja Klinike za infektivne bolesti " Dr. Fran Mihaljević" rekao je da je virus još uvijek nepoznata priča.

- Dosta toga se još ne zna, neke viruse istražujete desetljećima i još uvijek niste sve otkrili. Ima tu još uvijek dosta stvari za raditi. Saznali smo da se ne širi respiratorno, a toga smo se na početku dosta bojali. To znači da se virus puno lakše širi kroz populaciju. To je nešto što olakšava rad. To je nešto što nama najviše znači, kazao je.

Gordan Lauc, molekularni biolog naglasio je da je općenito naše znanje u biologiji vrlo limitirano i da ovaj virus još uvijek ne razumijemo.

- Ne možemo nakon tri mjeseca tvrdit da puno znamo, rekao je.

Lauc je istaknuo da je najvažnije što smo do sada saznali da se virus počeo širiti puno ranije nego što se pokazalo.

- Proračuni koji se sada rade su zapravo ukupni proračuni, a čini se da virus ima stvarno sezonalni karakter na način, ne da se on ne širi ljeti, već da ljudi ljeti lakše izbore s tim virusom i nemamo toliko teških slučajeva, kazao je.

Molekularni virusolog Kurolt rekao je da je Željka Mačak Šafranko uspjela izolirati virus.

Luka Čičin-Šain, iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja kazao je da je prva stvar koju su napravili da su virus sekvencionirali, odredili su mu genetski kod, da ga mogu usporediti s virusom iz Wuhana ili iz drugih dijelova svijeta. Druga stvar koju su napravili da su ga uzgojili i napravili virusne šokove, te su ga počeli koristiti na eksperimentima.

Situacija se smiruje i u Njemačkoj

Čičin-Šain istaknuo je da Njemačka još uvijek ima više zaraženih osoba nego Hrvatska, ali da se situacija i u Njemačkoj smiruje. Rekao je da se sada pojavljuju i problemi, npr. za razvoj cjepiva u Njemačkoj problem je naći dovoljan broj novozaraženih kako bi klinička studija mogla potvrditi da je neko cjepivo stvarno bilo djelotvorno.

Serološka testiranja nisu optimalna

Bernard Kaić kazao je da se u Hrvatskoj serološki anketiralo oko 650 osoba, a da ne očekuje konkretne brojeve do kraja sljedećeg tjedna.

Profesorica Markotić kazala je da su pri kraju serološka testiranja za djelatnike Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". Naglasila je da kod tih testova postoje i neki lažno pozitivni nalazi i lažno negativni. I da je sve skupa jako bitno interpretirati u sklopu s kliničkom slikom i epidemiološkim podacima.

Markotić je kazala je je već jedan odjel u Klinici "Dr. Fran Mihaljević" pušten u "promet" prije dva tjedna te da se još dva velika odjela puštaju u normalu.

- Polako se vraćamo u početno stanje kad se COVID približio Hrvatskoj, istaknula je.

Dr. Kurolt kazao je da će serološka testiranja pokazati što je sa kolektivnim imunitetom. Naglasio je da je problem u serološkim testovima jer nisu optimalni.

Lauc je kazao da je teško očekivati da ćemo bez učinkovitog cjepiva uspjeti zaštiti populaciju stvaranjem kolektivnog imunitetna.

- Čak se ni sa cjepivima to ne događa tako lako, poručio je.

- Ako se ovaj virus vrati s istim karakteristikama kakav je bio u Wuhanu, Lombardiji, New Yorku na jesen, onda će sigurno populacija u New Yorku biti u nešto boljoj situaciji jer će velik dio ljudi već imati taj problem iza sebe, kazao je Lauc.

Dodao je da je ipak bolje doći u takvu situaciju što kasnije jer će i metode liječenja biti bolje i više će se znati o samom virusu.

Čičin-Šain smatra da su optimistične prognoze glede cjepiva te misli da će se za godinu, godinu i pol cjepivo naći na tržištu.

Što nas čeka na jesen?

Lauc je istaknuo da će Južna Amerika odnosno južna polutka biti upozorenje što će se nama dogoditi na jesen.

- Trenutno ono što je u Čileu je dosta zabrinjavajuće, jer oni usprkos dosta strogim mjerama društvenog udaljavanja i dalje imaju vrlo brz rast novih slučajeva i teško oboljelih. Treba još pratiti što će se dogoditi. Treba pratiti Australiju hoće li se virus tamo vratiti, pa ćemo znati puno bolje što možemo očekivati na jesen, kazao je.

Kaić je naglasio da mi ne možemo biti sigurni da nećemo u srpnju imati širenje bolesti u populaciji ako bude više unosa bolesti iz vana.

Markotić je kazala da drugi val može biti agresivniji, ali da smo spremniji jer znamo puno više, prenosi HRT.