No, prilika za financiranje nekih velikih projekata iz proračuna do 2020. godine zauvijek je izgubljena pa će se oni fazirati i u fazama financirati novcem iz nove perspektive.
S druge strane, trošenje novca iz novih instrumenata, prije svega iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, značajno je podbacilo, dok ono iz novog sedmogodišnjeg proračuna, onog do 2027. godine, praktički nije ni krenulo.
Vidljivo je to iz prijedloga rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna koji je Vlada jučer uputila u saborsku proceduru, a kojim je plan o trošenju gotovo 2,3 milijarde eura iz EU fondova morao biti blago korigiran, za nešto više od 28 milijuna eura. Prihodi iz ostalih programa EU-a smanjeni su za 63 milijuna, a oni iz instrumenata EU nove generacije za čak 308 milijuna eura ili 26 posto.
Gdje točno stvari “štekaju” vidljivo je iz Analitičkog prikaza izmjena i dopuna projekata planiranih unutar proračunskih aktivnosti koje se financiraju iz sredstava EU-a, što je formalni naziv tablice koju je uz prijedlog rebalansa priredio ministar financija Marko Primorac, nastavljajući tako dobar običaj koji je uveo odmah po dolasku na ministarsku dužnost.
U toj su tablici pobrojani svi projekti koje su pojedina ministarstva planirala izvršiti tijekom ove godine, kao i sve korekcije projekata za koje se pokazalo da ih je nemoguće završiti u planiranom roku, kao i onih realizacija kojih je išla brže od plana pa im je novim rebalansom pridodano još novca.
Kad je riječ o projektima koji su se trebali financirati iz za Hrvatsku najznačajnijeg Operativnog programa konkurentnosti i kohezije (OPKK) u prošlom financijskom razdoblju, u oči upadaju prazne kućice u koje je trebalo unijeti korigirani novi plan trošenja, a kojima Vlada priznaje definitivni neuspjeh.
Kao što se i očekivalo, tu su neki veliki projekti iz resora prometa i veza, poput izgradnje agregacijske mreže za Internet nove generacije za krajeve u kojima za to nema komercijalnog interesa, piše novinarka Večernjeg lista Iva Boban Valečić.
