Ništa od rasta domaće proizvodnje hrane

A prema njima, u 2019. uvezli smo proizvoda u vrijednosti od 3,4 milijarde eura (oko 25 milijardi kuna) ili za 2,7 milijardi kuna (oko 366 milijuna eura) više nego 2018. godine. Istodobno smo izvoz povećali na 2,17 milijardi eura, što je u odnosnu na 2018. oko 140 milijuna eura više, ali kada se sve zbroji, vanjskotrgovinski deficit u hrani narastao je čak 23 posto, a pokrivenost uvoza izvozom lani je pala 3 posto, sa 67 na 64 posto.

Te neumoljive i upozoravajuće brojke samo su dio službene statistike bez računanja onoga što se događa u sivoj zoni neregistriranog prometa mesa, voća i povrća.

Najsvježiji primjer kojemu svjedočimo dogodio se kada su zbog zatvaranja restorana u vrijeme mjera zbog koronavirusa proizvođači janjetine i odojaka ostali dva mjeseca s velikim viškom mesa.

Odgođena vjenčanja, krstitke, pričesti i ostale proslave stvorili su višak od nekoliko desetaka tisuća janjaca u Lici i Gorskom kotaru, ali proizvođači nisu željeli sniziti cijenu mesarima i ugostiteljima kada se nabava donekle dovela u normalu. Tek nešto muških janjaca počeli su prodavati po 20 posto nižoj cijeni, a ženke su ostavili kako bi proširili stado i proizvodili mlijeko.

Potrošači, dakle, nisu dobili nižu cijenu, iako se janjetina iz Makedonije, Bugarske i Rumunjske u travnju i svibnju prodavala za trgovačke centre po više od 30 posto nižoj cijeni jer oni proizvode to meso za tržište, a ne za rasplod.

Dok su cijene mesa u EU padale u vrijeme krize zbog poremećaja na tržištu, kod nas su uglavnom rasle, pa čak i za domaće svinjsko meso koje tradicionalno najviše uvozimo po stanovniku u EU.

Tako je i lani na uvoznoj listi vodeće svinjsko meso, svježe ili rashlađeno, s oko 83 milijuna kilograma vrijednih 207 milijuna eura, slijedi goveđe svježe i zamrznuto za 98,5 milijuna eura, potom meso peradi i jestivi otpaci za 54 milijuna eura. Mesa i klaoničkih proizvoda lani smo ukupno uvezli za 416,2 milijuna eura, odnosno za 36 milijuna eura više nego 2018. godine.

Jedino ribom, zahvaljujući mjerama u akvakulturi i Cromarisu, popravljamo vanjskotrgovinsku bilancu. Ribe smo izvezli za 173 milijuna eura (svježe i rashlađene za 111 milijuna eura), a uvezli smo je za 141,1 milijun eura.