Odustajanje od sporazuma o žitu: Kome prijeti glad?

Rusija se ovaj tjedan povukla iz sporazuma sklopljenog uz posredovanje Ujedinjenih naroda i Turske, a kojim je bio omogućen siguran izvoz ukrajinskih žitarica preko Crnog mora. Kremlj je priopćio da se povlači nakon što nikada nisu bili ispunjeni dijelovi sporazuma, koji je dogovoren prošlog srpnja i produljivan nekoliko puta.

Tijekom nekoliko mjeseci prošle godine, od početka ruske invazije na Ukrajinu, ruski ratni brodovi blokirali su izvoz žitarica iz Odese i drugih ukrajinskih luka, što je dovelo do vrtoglavog skoka cijena pšenice i drugih prehrambenih proizvoda.

Nedostatak žitarica iz Ukrajine — koja je poznata kao „svjetska žitnica" — znatno je utjecao na ionako teško stanje na Bliskom istoku i u Africi, u čijim dijelovima vlada glad. Sada postoji zabrinutost da bi se mogla zaoštriti kriza.

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da je Rusija povlačenjem iz sporazuma kriva za nastavak korištenja hrane kao oružja koje bi naštetilo milijunima ranjivih ljudi širom svijeta.

Suspenzija ugovora o žitaricama znači da je presječena glavna arterija za globalni izvoz hrane, priopćeno je iz Svjetskog programa za hranu (WFP) za njemački radio Deutschlandfunk. To je dovelo i do rasta cijena.

Svjetski program hrane je objavio da u više od 70 zemalja postoji veliki broj ljudi koji gladuju, mnogi od njih su u Africi. "Ovo će uveliko otežati našu sposobnost da nahranimo gladne ljude", rekao je Michael Dunford, direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) za istočnu Afriku.

Dunford je također rekao da već postoji 80 milijuna ljudi u toj regiji koji se suočavaju s akutnom nesigurnošću kada je riječ o opskrbi hranom. On je kao uzrok naveo cijeli niz faktora: od sukoba, preko klimatskih promjena, pa sve do gospodarskih problema. Ova obustava sporazuma o žitaricama samo pogoršava ionako užasnu situaciju, dodao je on.

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da izlazak Rusije iz sporazuma "pogoršava izglede za sigurnost hrane i riskira povećanje globalne inflacije, posebno za zemlje s niskim prihodima".

Očekuje se da će posebno biti pogođena istočna Afrika, koja se već bori s teškom glađu. Na primjer, u glavnom gradu Somalije Mogadišu cijene pšenice koje su se udvostručile kada je Rusija napala Ukrajinu, pale su za četvrtinu nakon potpisivanja sporazuma. Ta se zemlja, zajedno s Etiopijom i Kenijom, suočava s najgorom sušom na Rogu Afrike u posljednjih nekoliko desetljeća.

Sukob u Sudanu doveo je pak do raseljavanja više od tri milijuna ljudi - a potencijalna nova nestašica žitarica mogla bi dodatno otežati pružanje pomoći. Oko 350 milijuna ljudi u svijetu trenutno je pogođeno akutnom glađu, navodi se na web stranici njemačkog Ministarstva vanjskih poslova.

Ministarstvo je navelo podatke koji pokazuju da je za svakih jedan posto povećanja cijena hrane dodatnih milijun ljudi gurnuto u apsolutno siromaštvo — ističući kako su u jednom trenutku prošle godine cijene žitarica porasle za 23%.

Rusija se prethodno žalila kako sporazum nije pomogao da žitarice stignu do siromašnih zemalja, ističući kako je većina ukrajinskog izvoza otišla u Kinu i zemlje izvan Afrike.

Novinska agencija Reuters izvijestila je da su globalne zalihe kukuruza na početku sezone 2021./22. bile na šestogodišnjem minimumu, tako je ruska invazija na Ukrajinu dovela do značajnog skoka cijena.

No naglo povećanje izvoza iz Brazila pomoglo je u poboljšanju opskrbe, zajedno s ponovnim otvaranjem ukrajinskog crnomorskog koridora u srpnju prošle godine. Zahvaljujući tom sporazumu, koji je stvorio siguran brodski kanal za distribuciju, Ukrajina je uspjela izvesti 32,9 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda, uključujući 16,9 milijuna tona kukuruza i 8,9 milijuna tona pšenice.

Prije sukoba, Ukrajina je izvozila otprilike 25 do 30 milijuna tona kukuruza godišnje, uglavnom preko Crnog mora, te 16 do 21 milijun tona pšenice.

Ministarstvo poljoprivrede SAD-a predviđa da će globalne zalihe kukuruza do kraja sezone 2023./24. biti na petogodišnjoj najvišoj razini. Međutim, globalne zalihe pšenice su manje i predviđa se da će na kraju sezone 2023./24. biti na najnižoj razini u posljednjih osam godina, pokazuju podaci američkog ministarstva.

Ujedinjeni narodi su priopćili da će pokušati vratiti ruske predstavnike za pregovarački stol. "Glavni tajnik (UN-a) će nastavit istraživati sve moguće načine kako bi osigurao da ukrajinsko žito ili rusko žito i rusko gnojivo izađu na globalno tržište... Postoje brojne ideje koje su u opticaju", navodi se u priopćenju UN-a.

Turski predsjednik Erdogan je rekao kako vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi nastavak sporazuma te da će o tome razgovarati s njim kada se osobno sastanu u kolovozu.

Moskva je u međuvremenu signalizirala da bi se vratila sporazumu o žitaricama samo ako se ublaže pravila za njen vlastiti izvoz hrane i gnojiva, koji su trenutno pod sankcijama Zapada. UN-u je Moskva dala rok od tri mjeseca za ispunjavanje uvjeta.

Unatoč zapadnim sankcijama ruski izvoz žitarica profitirao je od prošlogodišnje ukrajinske blokade izvoza. Procjenjuje se da je 2022. ruski udio u globalnom izvozu pšenice narastao na 22,3%, sa 16,6% godinu dana ranije, prema podacima Međunarodnog vijeća za žitarice.

Tržišni udio Ukrajine pao je s 9,7% na procijenjenih 8,3% i do 2024. mogao bi biti prepolovljen u samo dvije godine.