Ovo je veliki nedostatak hrvatskog turizma. Hoće li novi pravilnik riješiti problem?

Turističke ambulante koje su i ovog ljeta pokrile dio potreba turista za zdravstvenom skrbi ni izdaleka nisu dovoljne, niti su one sustavno rješenje za kvalitetnu zdravstvenu skrb u sezoni, upozoravaju liječnici koji već godinama traže od resornog ministarstva da to pitanje riješi na nacionalnoj razini.

Turističke ambulante, naime, mogu primiti dio turista kojima na odmoru zatreba liječnik, ali ih u većini županija nema dovoljno, a činjenica da strani turisti u njima plaćaju liječničku pomoć, iako temeljem EU zdravstvene iskaznice imaju pravo na besplatnu hitnu zdravstvenu uslugu, mnoge odvraća od turističkih ambulanti i usmjerava prema domovima zdravlja i hitnim bolničkim prijemima. Na to iz Hrvatske liječničke komore (HLK) upozoravaju već godinama, no ništa se ne mijenja. Poboljšanje u sustavu nije donio ni pravilnik o turističkim ambulantama na kojem se radilo uoči ljeta.

– Država ništa nije poduzela da ojača zdravstvenu zaštitu u turističkim mjestima dok brojimo milijune turista. Sve to pada na javno zdravstvo koje već ionako funkcionira pod opterećenjem, na hitne bolničke prijeme, hitnu pomoć i primarnu obiteljsku medicinu i pedijatriju, kaže za Novi list Vikica Krolo, zamjenica predsjednika HLK-a. S obzirom na to da organiziranje turističkih ambulanti ovisi o lokalnoj zajednici, stanje na terenu vrlo je šaroliko: u Splitsko-dalmatinskoj županiji ustrojena je samo jedna turistička ambulanta, u Primorsko-goranskoj županiji njih šest, a u Istarskoj turističke ambulante rade samo vikendom, dok ostatak u smjenama pokrivaju obiteljski liječnici iz doma zdravlja. Niti jedna od turističkih ambulanti nema ugovor s HZZO-om i svoje usluge naplaćuje.

– Imamo prijedloge, koje dosad nitko nije uvažio, da timove liječnika plati lokalna zajednica koja će ionako ubrati turističke pristojbe, što se dosad nije dogodilo, što zbog nedostatka liječnika, manjka volje da se to napravi, što zbog toga da HZZO ne želi ugovarati takve ambulante, ističe Krolo. Čak i da ih ima dovoljno, one danas naplaćuju pacijentima usluge, a turisti radije odlaze u ordinacije gdje ne moraju platiti pregled, dodaje. Najgore je stanje, navodi, u malim sredinama, kao što su Makarska, Supetar, Vodice, Poreč, Rovinj, gdje je preko ljeta i po 10 puta više turista nego stanovnika, a isti je broj liječnika.

U Ministarstvu zdravstva u postojećoj organizaciji turističkih ambulanti ne vide problem. Turističke se ambulante, podsjećaju, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti organiziraju izvan mreže javne zdravstvene službe, što znači da HZZO te usluge nije dužan ugovoriti, a organizacija i financiranje ambulante ugovara se između jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice i zdravstvene ustanove ili privatnog zdravstvenog radnika. Ovog je ljeta na taj način, kažu u ministarstvu, organiziran rad turističkih ambulanti na 39 lokacija u osam županija diljem Hrvatske.

– Dodatno, tijekom turističke sezone HZZO je ugovorio 20 timova hitne medicinske službe na državnim cestama zbog pojačanog prometa te omogućio osiguranicima tijekom godišnjeg odmora pravo korištenja primarne zdravstvene zaštite kod bilo kojeg liječnika u Hrvatskoj, kažu u MIZ-u, te najavljuju uspostavu pomorske hitne medicinske službe uz pomoć brzih brodica koje će, uz Dubrovnik, Zadar i Rab, svoje vezove imati i u Malom Lošinju, Supetru i Šibeniku, te uvođenje hitne helikopterske medicinske službe do početka 2024. godine.

Postoje naznake da bi se u radu turističkih ambulanti ipak nešto moglo mijenjati. U sklopu reforme zdravstva, u procesu donošenja je – kažu u resornom ministarstvu – Nacrt prijedloga Pravilnika o normativima i standardima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za turističku ambulantu uz uvođenje obveze utvrđivanja razdoblja rada turističke ambulante, kao i ugovaranje usluga putem HZZO-a tijekom godine. To bi, u najboljem slučaju, moglo značiti i kraj aktualnog režima naplate usluga pacijentima turističkih ambulanti.

Prema europskim pravilima, svi građani EU-a prilikom boravka u drugoj zemlji članici imaju pravo na neophodnu zdravstvenu uslugu, a ona se u konačnici naplaćuje od njihovog osiguranja u zemlji iz koje dolaze. Takav je princip ako turist dođe u neku od pedijatrijskih ili općih ambulanti u domu zdravlja, gdje uslugu – za razliku od turističke ambulante – neće platiti. Pritom liječnik mora kopirati EU zdravstvenu iskaznicu i ispostaviti poseban račun HZZO-u. Tu dolazi do bizarne situacije da HZZO stranim osiguravateljima šalje zahtjev za nadoknadu cijene obavljene zdravstvene usluge od jednog, dva ili tri eura.

– HZZO s nama ugovara iznimno niske cijene usluga, deseterostruko niže od tržišnih. Tako za pregled i previjanje rane ispostavlja račun od jednog do tri eura. To je sramota. Onda kopirate njihove EU kartice, ispisujete račune, nosite na HZZO, za dva ili tri eura. U malim mjestima kolege grcaju od posla, ispisuju te račune, a onda im HZZO dođe u kontrolu ne bi li možda i tu nešto uštedjeli, navodi Krolo.

– KBC Split ili Rijeka rade ljeti s istim kapacitetom, a ionako im je gužva. Imaju liste čekanja, nemaju dovoljno liječnika, a sad primaju i turiste koje je ubo ježinac, opeklo sunce ili su se ozlijedili. Bude tu i ozbiljnijih stvari, ali za svaku potrebu obrate se javnom zdravstvu. Hitni bolnički prijemi ljeti zbog turista imaju 30 posto veći promet. Nažalost, oni koji to organiziraju, počev od Ministarstva zdravstva, županija, do HZZO-a, nisu se dogovorili kako ćemo riješiti zdravstvenu zaštitu ljeti, a uredno brojimo koliko je turista prošlo i koliko smo zaradili na cestarinama, kaže Vikica Krolo, zamjenica predsjednika HLK-a, za koju je to ogroman propust u zemlji koja želi biti turistička.