Prijeti nestašica baranjskog kulena

Osim svinjogojaca, s problemima se suočavaju i proizvođači tradicionalnih suhomesnatih delicija. Nakon što je svinjska kuga potvrđena i u Osječko-baranjskoj županiji, među proizvođače baranjskog kulena uvukao se strah. Iako u Baranji još nema zaraženih svinja, kažu da im probleme donose nove mjere Ministarstva poljoprivrede.

Do kraja listopada Slavonci su se morali riješiti svih svinja koje nisu bile u zaštićenim svinjcima, a do kraja studenog to mora učiniti i ostatak Hrvatske. Nakon toga svinje će moći držati samo oni koji imaju određene uvjete, poput dodatne ograde, a u nekim slučajevima i tuševa.

U Slavoniji i Baranji velik broj proizvođača živi od prerade mesa i prodaje suhomesnatih proizvoda. Posebnost baranjskog kulena prepoznata je u svijetu, a upravo je to jedan od prvih hrvatskih proizvoda zaštićenih u EU te među 100 europskih proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom. Prije dvije godine ova tradicionalna delicija dobila je i vlastitu kuću s pogonima i komorama.

Pet proizvođača okupljenih u Kući baranjskog kulena strahuje da će im sljedeće godine komore ostati prazne. Nedostatak sirovine muči ih već dugo, sve je zakomplicirala i pojava afričke svinjske kuge, zbog koje se eutanazira sve veći broj svinja, a Ministarstvo je još dodatno zabranilo i prometovanje u krugu 20 kilometara od žarišta.

Na svojim policama proizvođačica Radmila Stojković ima još samo 150 komada baranjskog kulena. Proizvodnju novog odgađali su već nekoliko puta jer ne mogu doći na red za svinjokolju zbog velikog broja prisilnih klanja uzrokovanih kugom.

"Mi smo proizvodili cijelo ljeto i sad smo upali u probleme pošto ne možemo izvući sirovinu. Na prostoru Baranje nema klaonice, a naše svinje koje uzgajamo u OPG-ovima moraju ići u klaonicu u Petrijevcima. Sad nam je najveći problem jer ne možemo doći na red u klaonicu i proizvodnja će nam stati, a zbog toga bismo kroz mjesec dana mogli ostati bez kulena", kazala je za Index Radmila Stojković.

Probleme im stvara to što sirovine ne mogu dovesti ni iz obližnjih mjesta, kako su prije pojave svinjske kuge godinama činili. Mjesto u kojem su nabavljali svinjske polovice sada im je u crvenoj zoni. U problemima su i oni koji tove svinje za proizvođače jer se ovaj zaštićeni proizvod mora praviti od svinje koja teži bar 170
Cijena svinjskog mesa tijekom ove i prošle godine rasla je zbog niza faktora, a poskupljenja na tržištu, prema mišljenju proizvođača, diktirala su nove i veće cijene baranjskog kulena. Pojedini proizvođači dizali su cijenu ove omiljene svinjske delicije za 20, 30 pa čak i 50 posto.