Proboj druge cijevi tunela Karavanke očekuje se na proljeće

Kako su za STA pojasnili u Darsu, do sredine listopada iskopano je 2710 metara kalote, a do proboja je nedostajalo još 735 metara, a podaci se svakodnevno mijenjaju.

"Ako u nastavku radova ne dođe do pogoršanja geoloških uvjeta i većih prodora planinske vode, proboj se očekuje u prvoj trećini 2024. godine", najavili su.

Prije godinu dana činilo se da će se iskorak dogoditi u rujnu ove godine, no već se proljetos pokazalo da se to neće dogoditi prije kraja godine, sada se vrijeme iskoraka opet odgađa. Kako objašnjavaju u Darsu, tijek iskopa u tunelima poput Karavanki, koji se odlikuju raznolikim geološkim sastavom, teško je unaprijed točno predvidjeti. Dinamika radova određena je geološko-geomehaničkim uvjetima koji su u potpunosti poznati tek u trenutku iskopa.

Radovi se izvode pod stalnom geološkom kontrolom, koja određuje i dopuštenu duljinu iskopa po danu. Posebno je zahtjevan iskop u permokarbonskim stijenama, gdje je dinamika iskopa vrlo spora, a dolazi i do velikih deformacija, odnosno izbacivanja stijene u iskopani dio tunela. U tim slučajevima nužan je ponovni iskop i sanacija primarne konstrukcijske obloge, zbog čega se obustavljaju radovi na iskopu kalote.

Što se tiče geoloških uvjeta u kojima se trenutno izvode radovi, iz Darsa kažu da što su bliže austrijskoj granici, to je sastav tla sve homogeniji. S obzirom na to da smo od granice s Austrijom udaljeni još više od 700 metara, već se nalazimo u boljim geološkim uvjetima, odnosno u trijaskim dolomitima i klastitima, koji su sa stajališta stabilnosti povoljniji za gradnju, objasnili su.

Tunel je s austrijske strane dugačak 4,5 kilometara, a sa slovenske strane 3,5 kilometara, ali je geološki sastav terena sa slovenske strane zahtjevniji i prije više od 30 godina, kada se gradila prva tunelska cijev, gradnja je na slovenskoj strani bila dugotrajnija.

Gradnja druge tunelske cijevi na slovenskoj strani počela je u kolovozu 2020. godine zbog komplikacija pri odabiru izvođača radova, znatno kasnije nego na austrijskoj strani, gdje su svoj dio tunela do slovenske granice prokopali već u rujnu 2021. godine.

Nakon proboja slijedi dovršetak svih radova iskopa, dovršetak betonskih radova, izgradnja portalne zgrade ispred ulaza u tunel te ugradnja elektrostrojarske opreme. Nova tunelska cijev bit će puštena u promet nakon uspješne montaže cjelokupne elektrostrojarske opreme tunela, što se očekuje u jesen 2025. godine.

Budući da je potrebno osigurati usklađenost rada elektrostrojarske opreme u cijelom tunelu, kako na slovenskoj tako i na austrijskoj strani, provodit će se istovremeno, a implementaciju će voditi operater austrijske mreže autocesta, tvrtka Asfinag.