Proizvodnja vina u svijetu najniža je od 1961

Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV) kaže da će svjetska proizvodnja vina vjerojatno biti oko 7 posto manja 2023. nego prošle godine. Takav urod bio bi najlošiji od 1961. godine.

OIV niske razine proizvodnje pripisuje lošem vremenu, uključujući mraz, obilne kiše i sušu.

"Savršena oluja na sjevernoj i južnoj hemisferi stvorila je ovu katastrofalnu situaciju", rekao je voditelj statistike OIV-a, Giorgio Delgrosso, za BBC.

Analiza se temelji na podacima iz zemalja koje predstavljaju 94 posto svjetske proizvodnje drevnog napitka.

Proizvodnja vina pala je u gotovo svim zemljama Europske unije, koja proizvodi preko 60% ukupne svjetske proizvodnje. Prema OIV-u, manji prinosi uzrokovani su kišama i olujama u nekim zemljama i sušama u drugima.

Urod je pao za 14 posto u Španjolskoj i 12 posto u Italiji, gdje je suho vrijeme smanjilo ovogodišnju berbu grožđa. Ali prinos je ostao isti u Francuskoj, što znači da je zemlja sada najveći svjetski proizvođač, pretekavši Italiju.

Sumorna je slika bila i u drugim dijelovima svijeta, a posebno su pogođene zemlje južne hemisfere.

Proizvođači su se suočili sa šokom u Čileu, najvećem proizvođaču vina na južnoj hemisferi, gdje su prinosi pali za 20 posto kao posljedica suša i šumskih požara. Slično loša žetva bila je i u Australiji, gdje je proizvodnja pala za četvrtinu u odnosu na prošlu godinu.

No, situacija je bila ružičastija u SAD-u, gdje je proizvodnja porasla za 12 posto u odnosu na 2022. Možda postoje dobre vijesti za ljubitelje vina.

Dok je slaba globalna proizvodnja loša za industriju u cjelini, OIV napominje da bi pad globalne potražnje mogao značiti da cjelokupno tržište ostaje relativno uravnoteženo, izbjegavajući pad cijena.

"Kako se gospodarski rast u Kini usporava od 2018., vidjeli smo značajan pad potrošnje i uvoza vina. Niska proizvodnja nije dobra vijest, ali niže razine potrošnje mogle bi pomoći u ravnoteži cijena", rekao je Delgrosso.

U kolovozu je francuska vlada najavila da će izdvojiti oko 200 milijuna eura za uništavanje viška zaliha vina dok se industrija bori prilagoditi padu potražnje.