U Hrvatskoj se trenutno odmara 930.000 turista i sezona se bliži vrhuncu. Rat u Ukrajini na sreću nije pokvario putne planove većine Europljana, kako se u početku strahovalo, i od početka godine naši su domaćini ugostili nešto više od 8,3 milijuna turista, a stranaca više od 6,9 milijuna.
Ostvareno je zamalo 40,4 milijuna noćenja i turistički promet iz rekordne 2019. čini se nadohvat ruke. Gostiju je zasad 11 posto manje nego te godine, ali u noćenjima zaostatak u špici iznosi lako nadoknadivih pet posto. Najave za ostatak sezone su dobre, no, svjedoče domaći turistički radnici, gosti koji dolaze ove godine nisu ono što su bili lani.
U drugoj pandemijskoj godini, sretni što su putne barijere pale, dolazili su rasterećeni, željni nadoknaditi propušteno. Pa, što košta da košta. Ove godine sa sobom nose breme inflacije, rastućih cijena i brige što ih kod kuće čeka najesen.
Nove, krizne navike Europljana najbolje se vide po tome kako i koliko troše, a to ne zaobilazi ni tradicionalno najbrojnije hrvatske goste, Nijemce. Tako će mlada, uspješna računovotkinja iz Münchena na odmoru u Hrvatskoj svaki euro okrenuti dvaput jer se, kako kaže, boji kakve će životne troškove imati ove zime, a par iz okolice Frankfurta na krstarenju južnim Jadranom na Mljetu preskočiti posjet Nacionalnom parku jer je ulaznica za njih dvoje 250 kuna.
"Kad cijena ima opravdanje u kvaliteti, većina ne postavlja nikakva pitanja, ali ni najimućniji ne žele za coca-colu plaćati 55 kuna ili za jumbo pizzu dati 400 kuna, kolika joj je cijena u nekim našim razvikanim destinacijama. Znaju naši gosti da Hrvatska ne želi biti destinacija masovnog turizma i da više ne ljetuju na Balkanu, nego u Europskoj uniji, ali ne žele platiti više nego što nešto vrijedi, a pogotovo se ne žele razbacivati novcem", govori dalmatinski brodar (podaci poznati redakciji), koji na svom brodu ugošćuje pretežito Nijemce i češće nego lani svjedoči da preskaču odlaske u restorane, butelje uz ručak, odlaske na izlete i slično, piše novinarka Večernjeg lista Radmila Kovačević.
