Sandra Damijan: Hrvatska ima veliki potencijal za investicije u sportu

Neki od njih imaju na radaru Hrvatsku i cijelu ovu regiju, kaže profesorica ljubljanskog Ekonomskog fakulteta Sandra Damijan koja surađuje s fondom Seventysix Capital, jednim od najvećih fondova za ulaganje u sport tech.

Može li sport biti katalizator ekonomskog razvoja, posebno u zemljama poput Hrvatske?

Sport je jezik kojim svi govorimo, kojeg razumijemo, a ako se njime pravilno postupa, potencijalno može biti pokretač golemog društveno-ekonomskog rasta u našim zemljama. Svaki put kad se održavaju velika prvenstva, vidimo tisuće navijača koji putuju širom svijeta kako bi bodrili svoje nacionalne timove—a s tim je došao i potencijal za ekonomski poticaj lokalnim tvrtkama.

Bilo da se radi o cestama, zdravstvenim ustanovama ili hotelima, nogometna infrastruktura i komunikacijske mreže ne samo da stvaraju radna mjesta, već također pomažu u privlačenju investitora. Hrvatska ima veliki sportski i gospodarski potencijal, ali treba raditi na tome da “sposobnost pretvori u prilike za mnoge” kroz izvrsnost u sportu.

Kako je u Sloveniji? Na prošlotjednoj konferenciji u Zagrebu rekli ste da vaš ministar gospodarstva dobro razumije sport?

Slovenci sport vide pozitivno. Naši sportaši su uspješni, a Slovenija se kroz sport dobro pozicionirala i u EU. Svi ministri do sad govorili su o važnosti sporta u gospodarstvu kao tržišnoj djelatnosti. Davali su potporu sportu u granicama sposobnosti i mogućnosti, kako u području natjecateljskog sporta tako i visoko organizirane rekreacije. S tim u vezi, vodeći princip zemlje je bio uvijek pružanje potpore svima pod istim uvjetima. Sadašnji ministar za gospodarstvo (u resoru su i sport i turizam), g. Han, je konkretniji.

On je prešao s riječi na djela, ima proaktivniji i efikasniji pristup. U različitim sferama djelovanja traži mjere za poticanje tvrtki koje žele pomoći razvoju sporta kao biznisa. Udružio je snage sa različitim grupama, strateškim vijećem kako bi zajednički aktivirali razvoj sporta. Zna da je za razvoj uz aktivnu ulogu države potrebna potpora financijera, gospodarstva, potpora dostupnih europskih resursa. Otkako je u travnju ove godine sport došao pod njegovo ministarstvo, već su poduzeli neke korake i rezultati su već vidljivi.

O tome koliko je sport veliki biznis govore i brojni podaci?

Globalno sportsko tržište poraslo je s 486,61 milijarde dolara 2022. na 512,14 milijardi dolara 2023. uz ukupnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 5,2%. Rusko-ukrajinski rat poremetio je izglede za globalni gospodarski oporavak od pandemije, barem kratkoročno. Rat između ove dvije zemlje doveo je do ekonomskih sankcija za više zemalja, porasta cijena roba i poremećaja u opskrbnom lancu, uzrokujući inflaciju roba i usluga i utječući na mnoga tržišta diljem svijeta. Očekuje se da će sportsko tržište narasti na 623,63 milijarde dolara 2027. uz CAGR od 5%.

Što se tiče sportske industrije, tržište sporta i rekreacije brzo je raslo posljednjih godina. Mnogi aspekti industrije prilagodili su se online svijetu, poput porasta online klađenja i e-sporta. Na sportskoj razini, nosiva tehnologija korisnicima daje pristup podacima o njihovoj izvedbi, dok se iskustvo sportskih navijača može poboljšati tehnologijom i na stadionu i na ekranima kod kuće. Sportski organizatori implementiraju tehnologiju virtualne stvarnosti kako bi poboljšali iskustvo gledatelja u sportskim događajima.

Glavne tvrtke na tržištu uključuju Maruhan, Life Time Fitness, Inc., Liberty Media Corporation, Futbol Club Barcelona, Dallas Cowboys, Heiwa Corporation, Manchester City F.C., New York Yankees, Manchester United Football Club i Juventus.

Koliko organizacija velikih sportskih natjecanja može pomoći nacionalnoj ekonomiji?

Ima veliki multiplikativni učinak, i neizravan i izravan. Taj multiplikator je čak nešto viši od prosječnog multiplikatora drugih industrija. U Sloveniji je multiplikator za cjelokupnu aktivnost sporta 1,77. To znači da za svakih 100 eura dugoročno donosi 177 eura cjelokupnom domaćem gospodarstvu.

Kolege s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani su otišli korak dalje i izradili procjene efekata koje donose velika natjecanja. U 2022. godini imali smo dva izvanredna dvoranska, izuzetno velika, globalna i europska događaja – žensko europsko prvenstvo u rukometu i svjetsko prvenstvo u muškoj odbojci.

Od 4,1 milijuna izravnih i neizravnih prihoda kome smo dodali izvozni dio, također investicijski dio, porezni dio i na kraju s izravnim uslugama dolazimo do učinka od 10,4 milijuna eura za žensko rukometno prvenstvo. To je lijepa brojka. Naravno, postoje troškovi same organizacije, iznosili su više od 2,6 milijuna eura. Ali ako gledamo rezultat/zaradu od 10,4 milijuna dugoročno, vidimo da se dobro krećemo sa sportom u povezivanju svih učinaka.

Dodamo li tome društvene učinke, osviještenost, važnost discipline sporta, prepoznatljivost discipline sporta među mladima i svim generacijama, a posebno javno pojavljivanje ovakvih događanja u svijetu, onda znamo da smo svaki euro dobro uložili. Multiplikator za ženski rukomet kaže da za svaki potrošen euro dugoročno može donijeti 4,46 eura u ukupnu potrošnju kućanstava, poduzeća i države. A to govori da je to zaista dobra investicija.

Što se tiče odbojke, ulaganja su bila malo veća, 5 milijuna. No, bez obzira na to, prvenstvo je dugoročno donijelo 11,1 milijun eura. Ovdje je multiplikator malo manji jer je ulog bio znatno veći. Radilo se o izravnom odljevu sredstava u inozemstvo, a time i o neizravnom/inverznom ekonomskom učinku. Ako pogledamo koliko je ovaj događaj dugoročno značio, 1 euro je dugoročno opet donio 4,26 puta više.

Opširnije na www.poslovni.hr