Slovenska vina pozicionirala se na znatiželjnom njujorškom tržištu

I sama je Sloveniju i vinare prvi put posjetila 2019., kada je s partnerima otvorila restoran Kindred, također u East Villageu. „Selekcija vina ovog restorana bila je posvećena regiji bivše Mletačke Republike, od Italije preko Slovenije i Hrvatske do grčkih otoka. Ovdje sam se zaljubila u jadransku regiju, a tome je prikladan i izbor vina”, rekla je u razgovoru za STA.

Kindred je prebrodio pandemiju covida-19, ali je na njenom kraju, kao i mnogi drugi barovi i restorani u gradu, morao zatvoriti svoja vrata jer je gubitak prihoda bio prevelik. "U Ruffianu, koji je otvoren od 2016., fokusirani smo na vina iz istočne i srednje Europe", rekla je jedna od još uvijek malobrojnih sommelierica, koja je zbog muške dominacije u industriji 2018. osnovala vlastitu žensku grupu za kušanje vina.

Vina iz najpoznatijih svjetskih regija, poput Francuske, Italije, Čilea i drugih, i dalje su najprodavanija u SAD-u, no New York, kaže, karakteriziraju ljudi koji su spremni riskirati i isprobavati nove stvari, što vrijedi i za vina..

"Ovo je super. Imate li nešto slično ili drugačije?", čuje Percival kada predstavljaju nova vina ili u samom restoranu koji se tijekom pandemije uspio proširiti i na ulicu. Ovo je sedma ulica okruga s jakim poljsko-ukrajinskim naslijeđem, ali i slovenskim, jer nedaleko u osmoj ulici nalazi se slovenska crkva sv. Cyril.

Zavoljela je slovenska vina kao što je zavoljela regiju. „Slovenija je tako dobro mjesto gdje možete pronaći zanimljiva vina po povoljnim cijenama i izuzetno visoke kvalitete. Iskreno govoreći, pokretač je bilo i to što su narančasta vina počela dolaziti na tržište New Yorka, a Slovenija je imala mnogo odgovora na taj stil i s pristupačnim cijenama. Vina su stabilna i ukusna i za nas je bila kao riznica. Što smo više učili o regiji jer su nas ljudi pitali o njoj, to smo je više zavoljeli. Osobno sam bila tamo dva puta i jako mi se sviđa”, rekla je.

Percival se prvi put zainteresirala za vino u Francuskoj, gdje je živjela nakon što je diplomirala na Sveučilištu Rhode Island. Preselila se u New York, gdje se počela profesionalno baviti vinom kao konobarica, uvoznica vina iz Čilea, školovala se za sommeliera, a danas radi i kao vinska savjetnica i organizatorica ovakvih događanja.

Godine 2016. pridružila se vlasniku Ruffiana Patricku Cournotu, a vinski bar se razvio u utočište za ljubitelje prirodnih vina s golemim izborom od Austrije do Gruzije i južno do Makedonije i svega između, uključujući Sloveniju.

“Ljudima kažem da ih razumijem. Možda ne poznajete mjesto, grožđe, i možda ima čudne naglaske koje ne možete izgovoriti. Međutim, vina su tako divno napravljena. Općenito, uvijek postoje krajnosti, poput krajnje konvencionalnog i vrlo stiliziranog i čudnog. Ali za mene udio dobro napravljenih slovenskih vina po povoljnoj cijeni, koja su tako ugodna za piće i dostupna, ide preko krova. Zato im kažem da pijuckaju jer od vina nema ništa", rekla je.

U New Yorku su veliki hit i narančasta vina koja, prema Percivalovim riječima, potječu iz Georgije sa višestoljetnom tradicijom. “Kada su vinari iz Slovenije i Italije posjetili Gruziju, shvatili su da su i njihovi preci pravili takva vina i počeli su. Kada je narančasto vino stiglo na domaće tržište, Slovenija je imala odgovor po pristupačnoj cijeni. Za nas je to bila prava riznica«, rekao je Percival koji je Sloveniju i vinare posjetio i ovoga svibnja.

“Prvo sam mislio da je prvo slovensko vino koje sam probao Kabaj. Ali nije istina. Kao i mnogima, bila je to Movia i to je bio moj prvi kontakt s prirodnim vinom, mislim prvo biodinamičko vino koje sam probao. Ovo otkriće dogodilo se u isto vrijeme, i puno prije nego što smo otvorili Ruffian. Ali Kabaj je prvo vino koje sam vidio na njujorškom tržištu koje je bilo rašireno i s prepoznatljivom etiketom."

U početku je surađivala s uvoznicima tvrtke Plavi Dunav, kasnije s drugima poput Emila Gasparija, a na vinskoj karti Ruffiane nalaze se i vina Kristančiča, vinarije Zarova, Rodice i drugih. Najviše je vina iz zapadne slovenske regije koja je puna vinara, no na jednoj od karti možete pronaći i cviček ili dva.

“Fokusiramo se na prirodna vina”, rekla je, dodavši da nema dovoljno vremena da do kraja definira što to znači. „Postoje različite dogme, različite certifikacijske organizacije, od međunarodnih do lokalnih. To su u biti vina od kojih se ništa ne uzima i gotovo ništa ne dodaje. Slovenija je puna takvih vina", rekla je.