Iako veljača ne igra značajniju ulogu u ukupnom turizmu zemlje, budući da se uglavnom svodi na nekoliko mjeseci oko ljetne sezone, poboljšanja u broju dolazaka i noćenja ipak su pozitivan pomak.
Sukladno tome, broj dolazaka turista u veljači 2024. iznosio je 321 tisuća, što je 16% više u odnosu na prethodnu godinu. Od toga, strani dolasci iznosili su 175 tisuća, što je povećanje od 19% u odnosu na prethodnu godinu, dok su domaći dolasci iznosili 146 tisuća, što je povećanje od 11%. U međuvremenu, ukupna turistička noćenja iznosila su 826 tisuća, što je rast od 9% na godišnjoj razini. Od toga su noćenja stranih turista porasla za 9%, dok su noćenja domaćih turista porasla za 10% na godišnjoj razini. Nadalje, uspoređujući brojku s 2019., ukupni dolasci porasli su za 17%, uz povećanje domaćih dolazaka od 48%, dok su strani dolasci blago smanjeni (-1%). Također, ukupna noćenja porasla su za 23% u odnosu na 2019. godinu, pri čemu su noćenja domaćih i stranih turista porasla za 35%, odnosno 18%, pišu analitičari Intercapitala.
To bi također značilo da je prosječni boravak po osobi pao za 5,7% YoY, na 2,57 noćenja, ali je porastao za 6% u odnosu na 2019. Što se tiče noćenja turista po vrstama smještaja, 92% noćenja je zabilježeno u komercijalnim, dok 8% u nekomercijalnim smještajnim jedinicama. Od ukupnog broja, 57% noćenja ostvareno je u hotelima, 21% u privatnom smještaju, 3% u kampovima, a 10% u ostalim vrstama smještaja.
Promatrajući noćenja turista prema zemlji porijekla, 38% su domaći turisti, 12% iz Slovenije, 7% iz Bosne i Hercegovine, 6% iz Austrije i 5% iz Njemačke. Što se tiče najuspješnijih županija, Istra je zabilježila 190 tisuća noćenja, slijede Kvarner sa 142,9 tisuća, Grad Zagreb sa 132,9 tisuća, Splitsko-dalmatinska s 87,8 tisuća te Dubrovačko-neretvanska s 54,2 tisuće.
Općenito, u veljači je zabilježen napredak u broju turista, kako u dolascima tako iu noćenjima, kako na godišnjoj razini, tako iu odnosu na 2019. Veljača predstavlja posezonu za hrvatski turizam. Nadalje, najveći udio u dolascima/noćenjima ostvarili su domaći turisti, a kako su brojke male u odnosu na glavnu sezonu, rast u apsolutnom iznosu nije toliko velik. Kao takva, daljnja ulaganja i poboljšanja regulatornog okruženja i strateškog usmjerenja (npr. Vladina turistička strategija) bila bi neophodna za poticanje rasta sektora izvan glavne sezone, što bi dovelo do cilja diverzifikacije.
