Događanje je otvorila i okupljene predstavnike medija pozdravila potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, čestitavši Hrvatskoj na dva strateška postignuća – uvođenju eura i ulasku u Schengen.
Izvršni potpredsjednik komisije Dombrovskis zatim je odgovarao na pitanja o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj te o budućim zajedničkim izazovima pred svim članicama eurozone. Naglasio je kako ulazak u eurozonu pomaže u gospodarskom rastu i razvoju, što će se postupno događati i u Hrvatskoj. Inflacija u eurozoni počela je padati u prosincu 2022. te smo njen vrhunac prešli, a euro će Hrvatskoj omogućiti niže kamatne stope, pomoći poslovnom sektoru i smanjiti troškove konverzije, istaknuo je izvršni potpredsjednik Komisije Dombrovskis. Dodao je i kako je tehničko uvođenje eura bilo uspješno, a kako je Vlada Republike Hrvatske spremna pratiti i raditi na rješavanju problema povećanja cijena.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, također jedan od govornika na seminaru, pojasnio je Eurosustav kojega čine Europska središnja banka i nacionalne središnje banke svih država europodručja. Pritom je podsjetio kako je od 1. siječnja ove godine postao punopravni član Upravnog vijeća Europske središnje banke u kojem ravnopravno sudjeluje u donošenju svih odluka iz područja monetarne politike. Hrvatska narodna banka (HNB) zadužena za provedbu zajedničke monetarne politike na području Hrvatske, a to znači da će hrvatske banke – kada je riječ o monetarnim operacijama – i nadalje poslovati izravno s HNB-om.
Ključne hrvatske aktivnosti na putu prema euru predstavnicima medija izložile su i Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija Republike Hrvatske, te Nina Čulina, ravnateljica Uprave za trgovinu i politiku javne nabave u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknula je kako je glavni zadatak u procesu zamjene hrvatske kune eurom bila priprema gospodarstvenika za prijelaz na novu valutu uz istovremeno razvijanje mehanizama za zaštitu potrošača kao glavnog načela uvođenja eura. U tom cilju izrađen je dokument za gospodarstvenike Smjernice za prilagodbu gospodarstva te četiri ključna mehanizma za zaštitu potrošača: dvojno iskazivanje cijena u razdoblju od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023.; Etički kodeks; praćenje kretanje cijena; i provedba nadzora nad primjenom Zakona o uvođenju eura kao službene valute Hrvatskoj. Predstavnica Ministarstva financija navela je kako se Hrvatska za ulazak u europodručje operativno pripremala od kraja 2017. godine. Nakon ulaska u ERM II sredinom 2020. pripreme su se intenzivirale, kroz provedbu aktivnosti koordinacijskih odbora radi pravodobne prilagodbe svih sustava za uvođenje eura. Uz donošenje Zakona o uvođenju eura kao krovnog propisa, tijekom 2022. godine u Hrvatskoj je promijenjeno preko 70 zakona i niz podzakonskih propisa kako bi se osigurala potpuna pravna sigurnosti nakon prelaska na euro.
Seminar je završio izlaganjem Vedrana Šošića, glavnog ekonomista Hrvatske narodne banke. On je istaknuo kako najnoviji gospodarski pokazatelji u eurozoni upućuju na postupnu stabilizaciju i moguće smanjenje inflatornih pritisaka. Ipak, naglasio je Šošić, inflacija u europodručju bi još neko vrijeme mogla ostati na povišenim razinama, iznad ciljanih 2%, zbog čega i Europska središnja banka podiže kamatne stope i poduzima mjere u smjeru smanjenja vlastite bilance. Kao posljedica zaoštravanja monetarne politike vidljiv je porast tržišnih kamatnih stopa u članicama europodručja, pri čemu je reakcija kamatnih stopa u Hrvatskoj odgođena i ublažena zbog procesa pristupanja europodručju.
