Što će nam donijeti uvođenje eura?

Poznavajući domaće prilike, strahovi nisu neopravdani, usprkos objašnjenjima Vlade i Hrvatske narodne banke o tome da poskupljenja neće biti i da su i u drugim zemljama bila malena i da je rizik od rasta razine cijena pri konverziji blagih i 0,2 postotna boda na indeks potrošačkih cijena, a u zemljama koje su dosad uvele euro učinak na inflaciju nije prelazio 0,3 postotna boda.

Da bi izbjegli poskupljenja zbog zaokruživanja cijena prilikom preračunavanja, imat ćemo sve cijene iskazane u objema valutama pola godine prije uvođenja eura i još godinu dana nakon toga. Obveza dvojnog iskazivanja cijena se početi primjenjivati 30 dana nakon odluke Vijeća Europske unije o uvođenju eura kojom će biti određen fiksni tečaj po kojemu će se izvršiti konverzija kuna u eure. Ta se odluka obično donosi u srpnju uoči godine uvođenja eura, znači nepunih pola godine prije uvođenja, piše Slobodna Dalmacija.

Kako Vlada cilja na 2023. godinu za uvođenje eura, odluku o tome Vijeće bi moglo donijeti u srpnju 2022. Mjesec dana od te odluke, sve će cijene trebati biti iskazane u objema valutama. Sve cijene kao i konverzija gotovog novca, štednje i kredita, provodit će se primjenom fiksnog tečaja u punom brojčanom iznosu, dakle uključujući svih njegovih pet decimala. Tek se tako dobiveni iznos u eurima može zaokružiti na najbliži cent, na dvije decimale. Preračunavanje kunskih iznosa u eure primjenom skraćenog oblika fiksnog tečaja konverzije na dvije decimale neće biti dopušteno.

Obveza dvojnog iskazivanja cijena odnosit će se na poduzeća, trgovine, banke, tijela državne uprave i poduzeća iz javnog sektora. Osim na račune u trgovinama, račune za komunalne usluge, cjenike i kataloge, promotivne materijale na internetskim stranicama, dvojno iskazivanje primjenjivat će se i u izvješćima o isplati plaća, mirovina ili socijalnih naknada, o stanju bankovnih računa, izvješća o vrijednosti udjela u investicijskim i mirovinskim fondovima.

Tijekom razdoblja dvojnog iskazivanja cijena u trgovinama će cijene biti iskazane i u kunama i u eurima i to tako da će do dana uvođenja eura cijene u kunama biti jače istaknute nego cijene u eurima, a u razdoblju nakon toga vrijedit će obratno. Dodatno, uz oznaku cijene nalazit će se fiksni tečaj konverzije kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene korektno preračunate u novu valutu.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja organizirat će detaljno praćenje cijena i tvrtke koje će pokušati zlorabiti proces uvođenja eura da bi povećala cijene na štetu potrošača naći će se na crnoj listi koja će se objavljivati na službenoj web-stranici uvođenja eura. Građani će moći svoje pritužbe na trgovce i pružatelje usluga za koje smatraju da su neopravdano povećali ili neispravno preračunali cijene prijaviti nadležnim tijelima.

U Nacionalnom planu zamjene kune eurom donesenim na sjednici Vlade krajem prošle godine stoji da rezultati istraživanja provedenih na uzorku država koje su uvele euro upućuju na to da je rizik povećanja cijena relativno jače izražen kod usluga, osobito usluga u ugostiteljskim objektima i kozmetičkim salonima, usluga pružanja smještaja te rekreacijskih usluga pa će njihovim cijenama nadležna tijela posvetiti posebnu pozornost.

No, isticanje cijena potrebno je urediti zakonom o euru kojim će biti uređeno pretvaranje kredita s promjenjivim kamatama vezanim uz nacionalnu referentnu kamatu... Prvog dana uvođenja eura sva kunska štednja će po fiksnom tečaju konverzije, jednako kao i sve kune na svim računima, bit će pretvoreni u eure. Isto vrijedi i kredite s tim da će se zakonom o euru odrediti da se iznosi u kunama u tim ugovorima automatski preračunaju u eure prema fiksnom tečaju bez naknade za dužnike. Zakon o euru također će regulirati i pitanje kamatne stope u postojećim ugovorima o kreditu te neće biti promjene kod kredita s fiksnom kamatom tijekom cijelog razdoblja otplate. Kod kunskih i eurskih kredita s promjenjivom kamatom parametri će se morati modificirati ako su krediti vezani uz nacionalnu referentnu stopu i prosječnu kamatu stopu na depozite građana. Pritom se financijski položaj dužnika neće smjeti pogoršati, a ako se neki ugovori o kreditu ipak budu trebali mijenjati, troškove neće snositi građani nego banke i leasing društva.

Prvog dana starta eura svi bankomati će isplaćivati samo eure. U prva dva tjedna od dana uvođenja eura, građani će moći plaćati u trgovinama u kunama i eurima, dok će trgovine biti obvezne uzvraćati eure. Nakon dva tjedna, kunama se neće moći plaćati. Iz Vlade kažu da nema potrebe da građani sami u bankama i mjenjačnicama prije uvođenja eura mijenjaju kune za euro jer će izgubiti na razlici tečaja s obzirom na to da do starta eura banke i mjenjačnice upotrebljavaju svoje tečajeve. Kad starta euro, mjenjačnice više neće smjeti mijenjati kune za euro i obratno jer će euro postati domaća valuta. Najjeftiniji način zamjene kuna u eure za građane jest da ih polože na svoje račune u banke.

Očekuje se da će se glavnina kuna zamijeniti u eure u prva dva tjedna od dana uvođenja eura i da će najveći posao obaviti banke. Zamjenu novčanica i kovanica kuna u eure, u prvih šest mjeseci od dana uvođenja eura, bez naknade će obavljati banke, poslovnice Financijske agencije i Hrvatske pošte, a sljedećih šest mjeseci u banke koje će za tu uslugu moći zaračunavati naknadu. Nakon isteka godine dana, kunske novčanice će se moći u eurske mijenjati samo u Hrvatskoj narodnoj banci i to trajno, bez vremenskog ograničenja, a kovanice do isteka tri godine od dana uvođenja eura.