Trgovina drogom: Balkanska ruta aktivna i tijekom pandemije

Svjetske kuhinje droge odsječene su od klijenata: gotovo da nema putničkih letova, svuda su na granicama pojačane kontrole. Što onda da radi narko-boss u Kolumbiji s drogom iz laboratorije u džungli, kada ju ne može isporučiti dilerima u Bogoti, Medellinu i Caliju ili ju prokrijumčariti u SAD ili Europu?

Mogu li taj poslovni model ugroziti ograničenja uvedena zbog korone i izostali noćni život? Dilerima droge je bio brzo potreban plan B. Prema ocjeni stručnjaka ureda UN-a za borbu protiv kriminala i narkotika (UNODC) i Europskog monitoring centra za droge i ovisnost, krijumčari su već pronašli alternativne puteve.

Za transport kokaina iz Južne Amerike u Europu to znači da droga, umjesto preko kurira u putničkom avionu, sada dolazi morskim putem. Za domaću proizvodnju to znači da kolumbijske seljake, kojima je zbog korona-krize propao posao s voćem i povrćem, treba uvjeriti da ilegalnim uzgojem droge možda još i bolje mogu prehraniti svoje obitelji.

Također, bilo je potrebno treba podići cijene i jednostavno slijediti ekonomski princip ponude i potražnje. Od početka krize, cijena kokaina se drastično povećala, za oko 45 posto. Gram kokaina u Francuskoj više ne košta 60, nego 100 eura.

Prije samo četiri mjeseca, krijumčari su radili sa pismima, paketima i koferima s duplim dnom, na međunarodnim letovima. Sada koriste činjenicu da je, uprkos jačim kontrolama granica, u lukama manje osoblja u carinskoj službi. Kokain skrivaju u brodovima, teretnim avionima, među bananama i voćem ili ga miješaju s brašnom. Također razrjeđuju kokain s efedrinom, u odnosu 70:30. Slabija kvaliteta, viša cijena. Pri tom ih nije briga koliko to može biti štetno po zdravlje konzumenata.

I na drugom kraju svijeta ima pobjednika u vrijeme korona krize: to su radikalni talibani u Afganistanu. Slično kao i u Kolumbiji, oni se stanovništvu predstavljaju kao spasitelji u teška vremena.

Ujedinjeni narodi govore o ljudima koji su zbog pandemije ostali bez posla i sada na područjima pod kontrolom Talibana uzgajaju opijumski mak od kojeg se dobija heroin.
Prema podacima UN-a, pandemija nije utjecala na glavnu rutu za krijumčarenje heroina: Balkanska ruta i dalje ide od Afganistana, preko Irana, Turske i Balkana prema središnjoj Europi.

Doduše, 2019. godine se površina za uzgoj maka u Afganistanu u odnosu na raniju godinu smanjila za više od trećine, dakle oko 100.000 hektara. Istovremeno, proizvodnja opijuma je u usporedbi s 6.400 tona proizvedenih 2018. godine ostala na gotovo istoj razini.

Objašnjenje za stabilnu proizvodnju opijuma je vrlo jednostavno: veći prinosi. Prošle godine žetva je bila manje pogođena sušom. Iz Afganistana dolazi čak 84 posto svjetske proizvodnje opijuma.

Novcem od uzgoja i trgovine drogom financira se, između ostalog, i oružana pobuna u Afganistanu. Površina za uzgoj je naročito mnogo na jugu zemlje, na područjima koje kontroliraju Talibani, što otežava borbu protiv ilegalne trgovine i proizvodnje.

Prema podacima novog izveštaja UN-a o narkoticima, 2018. godine je u svijetu broj korisnika droga poput kanabisa, kokaina, opijuma ili sintetičkih supstanci ostao na približno jednakom nivou u usporedbi s prethodnom godinom – oko 269 milijuna ljudi. Najveći broj je konzumirao hašiš.

Oko 35,6 milijuna ovisnika pati od zdravstvenih problema izazvanih drogom. Tržište je postalo znatno nepreglednije zbog mnoštva dizajnerskih droga, poput fentanila, navodi se još u izvještaju.