Nakon godinu dana pada fizičkih pokazatelja u turizmu zbog pandemije Covid-19, u ožujku je ostvareno 133 tisuće dolazaka i 360 tisuća noćenja turista što u odnosu na ožujak 2020. predstavlja rast za 27,0% odnosno 24,2%. Pri tome su domaći turisti ostvarili 88 tisuća dolazaka i 184 tisuće noćenja (+103,4% odnosno +73,8%) dok su strani turisti ostvarili 45 tisuća dolazaka (-27%) i 175 tisuća noćenja (-4,5%) u odnosu na ožujak 2020. U strukturi ukupno ostvarenih noćenja, 51,2% ostvarili su domaći turisti.
Najviše dolazaka i noćenja stranih turista u ožujku ostvarili su gosti iz Njemačke, 28,7% od ukupno ostvarenih dolazaka i 27,8% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Slijede noćenja turista iz Austrije i Italije (svaka po 7,2%), Češke (6%), Slovenije (5,8%), SAD-a (5,5%), Francuske (3,9%) te BiH (3,4%). Prema strukturi smještajnih kapaciteta, najviše noćenja turista ostvareno je u hotelima, i to 169 tisuća noćenja odnosno 47% od ukupno ostvarenih noćenja.
Kumulativno, u razdoblju od siječnja do ožujka ostvareno je 46,2% manje dolazaka i 40,9% manje noćenja u odnosu na isto razdoblje 2020.
Očekujemo da će, s poboljšanjem epidemiološke slike, već krajem svibnja ili početkom lipnja doći i do normalizacije putovanja. Među konkurentskim tržištima, hrvatski turizam u najvećoj mjeri ovisi o inozemnim gostima (posebice turistima iz Njemačke, Italije, Austrije, Slovenije i Velike Britanije). Stoga pomno pratimo epidemiološku situaciju, retoriku i stav najvažnijih emitivnih tržišta. Osim što uspješnost sezone ovisi i o epidemiološkim mjerama u ovim državama, neupitno je da će većina europskih država nastojati motivirati građane da vrijeme ljetnih godišnjih odmora provedu na matičnim tržištima.
Uz to, očekujemo snažan pritisak konkurentskih destinacija. Ipak, Hrvatska bi trebala imati velike koristi od novonastalog trenda putovanja prema poznatim, bliskim, sigurnim i pouzdanim odredištima. Uz to, hrvatski turistički sektor manje je ovisan o kongresnom turizmu i zračnom prometu u usporedbi sa sličnim zemljama jer se manje od 10% dolazaka ostvaruje avionom. Solidna središnja turistička sezona i izgledno, ali još uvijek neizvjesno produljenje posezone moglo bi nadoknaditi gubitke iz drugog tromjesečja. Međutim, čak i uz visoke dvoznamenkaste stope rasta, ni noćenja ni prihodi neće doseći razinu 2019. Naime, čak i 60% međugodišnji rast značio bi 75% ukupnih noćenja i prihoda u 2019.
