Tako je u promatranom razdoblju u komercijalnim smještajima ostvareno 389 tisuća dolazaka i 839 tisuća noćenja turista. Stranih gostiju došlo je 228 tisuća te su ostvarili 536 tisuća noćenja, što je za 17,5% više dolazaka i 9,4% više noćenja na godišnjoj razini. Stoga su strani gosti u prosincu ostvarili gotovo 64% ukupnih noćenja. Uspoređujući podatke s prosincem 2019., ukupan broj dolazaka veći je za 4,6%, dok je broj ukupnih noćenja turista veći za 8,0%.
Kumulativno, u razdoblju od siječnja do prosinca zabilježen je snažan godišnji rast fizičkih pokazatelja u turizmu te su turisti ostvarili 19,5 mil. dolazaka i rekordnih 92,4 mil. noćenja. Broj dolazaka tako je veći za 9,7%, a broj noćenja za 2,6% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. U odnosu na 2019. godinu broj noćenja je veći za 1,2% premda je broj dolazaka manji za 0,4%.
Prema strukturi zemalja iz kojih dolaze, u 2023. su, prema preliminarnim podacima, najviše noćenja ostvarili strani turisti iz Njemačke i to 22,3 mil. ili 24,2% ukupnih noćenja, što je 5,2% noćenja manje u odnosu na isto razdoblje 2022. Skromnija noćenja gostiju iz Njemačke, osobito tijekom ljetnih mjeseci, zrcale izazovna gospodarska kretanja na našem najvećem emitivnom tržištu koja potiču na pojačani oprez i suzdržavanje od putovanja (potrošnje) u uvjetima u kojima je cijelo gospodarstvo EU na rubu recesije. Slijede noćenja turista iz Slovenije (8,3% od ukupnih noćenja), Austrije (8,3%), Poljske (6,9%), Češke (5,4%), Italije (4,3%), Ujedinjene Kraljevine (3,8%) te Mađarske (3,6%). Kod svih spomenutih zemalja prisutan je porast noćenja turista u promatranom razdoblju na godišnjoj razini, osim Češke (-9,0%). S druge strane, domaći turisti su u promatranom razdoblju ostvarili 8,1 mil. noćenja (+4,7% u odnosu na siječanj-prosinac 2022.).
Vrijedi napomenuti da je primjetan snažan godišnji rast fizičkih pokazatelja iz azijskih zemalja i, primjerice, Australije (+161,5% dolasci i +129,5% noćenja). Odraz je to vjerojatno i normaliziranja trendova u avioprijevozu nakon pandemije.
Nakon vrlo dobrih rezultata predsezone i postezona je pokazala na solidan (dvoznamenkast) rast fizičkih pokazatelja u odnosu na 2022. godinu. Upravo u razdobljima izvan središnjeg dijela turističke sezone leži potencijal za daljnji razvoj turizma u Hrvatskoj (uz podizanje kvalitete i širine ponude). Dobri vremenski uvjeti, ali i prihvatljivije cijene smještaja u usporedbi sa središnjim ljetnim mjesecima zasigurno su neki od čimbenika koji su pridonijeli takvim rezultatima turističkih pokazatelja. Potražnja za turističkim uslugama odrazit će se na snažan rast prihoda od turizma prošle godine, što je potaknuto i rastom potrošačkih cijena. S obzirom na razmjerno visoki udio privatnog smještaja u strukturi turističkih kapaciteta, navedena kretanja nastavila su podržavati rast osobne potrošnje, a time i gospodarski rast.
U godini pred nama očekujemo umjereno pozitivna turistička kretanja, osobito u pred i post sezoni. Nepovoljno na turističke aktivnosti djelovati će očekivan slabašan rast gospodarstava u uvjetima visokih kamatnih stopa, posebno na najvažnijim hrvatskim emitivnim tržištima. Hrvatska je u prošloj godini vjerojatno poslovala na vrhuncu svojih kapaciteta, pa je za očekivati da će godišnji rast dolazaka i noćenja biti skromniji. Primjetan prošlogodišnji rast cijena u pojedinim uslugama (primjerice, u skupini Restorani i hoteli) mogao bi također djelomično negativno djelovati na rast fizičkih pokazatelja. Stoga bi rast noćenja mogao usporiti odražavajući slabost inozemne potražnje, ali i ispuhivanje „post-COVID učinka“ oporavka usluga. Rast prihoda od turizma također će biti ograničen, uzevši u obzir očekivan nastavak popuštanja inflatornih pritisaka.
