Više cijene spasile turizam Mediterana od pada prihoda

Praktički za sve vrijedi što i za Hrvatsku, svi su na inflaciju odgovorili dizanjem cijena, a gostiju je nešto manje nego što se činilo nakon optimističnih najava s početka godine.

Jadranski susjedi Talijani, recimo, računaju da će ljetno tromjesečje zaključiti s manjkom od 1,4 posto noćenja u odnosu na lani. Stranci su u plusu od 3,6 posto unatoč minusima iz Rusije, Ukrajine i Njemačke. Za razliku, Amerikanci nisu iznevjerili, ali zato je manjak domaćih gostiju vidljiv duž obale.

Sve popularnija Albanija pak vjerojatno je jedina zemlja koja ima rast talijanskih turista. Inače, ta je zemlja rekordne 2019. imala 6,4 milijuna stranih gostiju, a već lani 5,7 milijuna i tamošnji domaćini očekuju novi rekord. Susjedna Crna Gora, u kojoj su goste dočekale deset do 15 posto više cijene od lanjskih, nije te sreće. I tamo se proljetos očekivala rekordna godina s barem 2,6 milijuna turista iz 2019.

Crna Gora nije jedina kojoj izmiče rekordan broj gostiju. Ali uz više cijene neke će zemlje ipak upisati rekordne prihode. Među njima je i Hrvatska, koja bi ovu godinu, s brojem gostiju i noćenja približnim 2019., trebala završiti s dvije milijarde eura više nego te godine, kada je od stranih turista uprihođeno 10,5 milijardi. Slično računaju i Francuzi.

Grčka ima druge brige. Nakon vrlo dobre predsezone i velikih nada u rekordnu 2023., tamošnje je domaćine obeshrabrio već lipanj s padom rezervacija iz Njemačke i sve ih manje vjeruje da ova godina Grčkoj može donijeti više od 31 milijun dolazaka i 18,2 milijarde eura prihoda iz nikad bolje 2019.

Turska je u sedam mjeseci ugostila oko 27 milijuna stranih turista i 16 posto više nego lani (prihodi su za šest mjeseci rasli 27 posto), ali branša je svjesna da dizanje cijene, kao odgovor na eskalaciju troškova, odvraća dio potencijalnih gostiju, piše novinarka Večernjeg lista Radmila Kovačević.