Država naravno i u 2024. ima potrebe za zaduživanjem, pa će se kroz postojeća planirana izdanja, kratkoročna (trezorci), ali i dugoročna (obveznice), ponovo računati na potražnju građana. Cilj je naravno smanjiti novčane i viškove likvidnosti u sustavu koji bankama dopuštaju da, unatoč činjenici da su ključne kamatne stope visoke, drže depozite građana uz minimalne kamatne stope, dok su kamate na kredite već ranije značajno povećale, piše Novi lisr.
To im onda otvara prostor za veliku zaradu. No, kako su nedavno potvrdili i u Hrvatskoj narodnoj banci, kamate na štednju od listopada su ipak krenule naviše, te se predviđa da će se taj trend i nastaviti, čime bi se i njihova dobit ipak počela lagano smanjivati. Nakon ovih državnih izdanja banke su ipak počele osjećati odljev štednje jer se građanima s novčanim viškovima zasigurno više isplati novac držati u državnom izdanju s kamatom od 3,65 posto posto, nego u banci uz kamatu od oko 1 posto.
Ministar Primorac kaže da su »izdavanjem narodnih obveznica i trezorskih zapisa građanima omogućili sudjelovanje u upisu državnih dužničkih vrijednosnica i time zadovoljili potrebe za zaduživanjem države uz manji trošak.«
– Ujedno smo kamate u iznosu od više od 80 milijuna eura na godišnjoj razini ostavili u Hrvatskoj, to jest, isplatit ćemo ih građanima. Zaduživanjem na ovaj način imobilizirali smo dio likvidnosti koji se nije prelio u potrošnju, a s obzirom na to da su građani snažno podržali ovo izdanje, banke su počele značajnije povećavati kamatne stope što se također pozitivno odražava na inflaciju. Nastavit ćemo i dalje širiti bazu ulagača u državne vrijednosnice uključivanjem građana u buduća izdanja vrijednosnih papira.
Na ovaj način dajemo snažan doprinos razvoju tržišta kapitala, ali i povećanju financijske pismenosti građana, rekao nam je Primorac. Država vjerojatno računa i s tim da ovim potezima na tržište vraća male ulagače, kao i njihovo povjerenje u tržište. Tako je primjerice u narodnu obveznicu uložilo 45 tisuća građana, a u trezorac oko 35 tisuća građana. Kako doznajemo, preferencije ulagača i dalje će se pratiti, te će ih se uključivati u ona izdanja za koja se bude smatralo da postoji interes. Za sada su to izdanja kraćih rokova dospijeća, no zasigurno će se, saznajemo u Ministarstvu, provjeriti i postoji li interes i za dugoročnija izdanja.
Zbog enormnih dobiti banke su se »na meti« javnosti, ali i poreznika, našle u cijeloj Europi, pogotovo u Italiji, Mađarskoj, Španjolskoj… Bankarima naime ove godine baš sve ide u prilog, od činjenice da masno zarađuju samo držeći viškove u središnjim bankama, do toga da uvelike profitiraju na kamatnoj marži, odnosno razlici između skupih kredita i štednje s minornom kamatom koju višestruko nagriza inflacija. Kako je likvidnost velika – to si mogu priuštiti, a u Hrvatskoj upravo plivaju u likvidnosti s obzirom da im je ulazak u eurozonu donio nove depozite na konverziju, ali i oslobađanje pričuva kod HNB-a. O porezu na bankarski ekstraprofit, koji su već jednom, istina, platile, govorilo se ove jeseni i kod nas, no odustalo se od toga, ali uz apel da kamate na štednju učine ipak malo pristojnijima.
Nakon toga bankari su malo digli kamate, ali onako, sramežljivo, s 0,02 posto na 1 posto, a konkretnije se apelu, recimo to tako, prva odazvala državna Hrvatska poštanska banka koja je u listopadu ponudila svoju super štednju s kamatom od 3 posto. Nakon te banke, i drugi su ipak počeli »prilagođavati« ponude za oročenja, pa kamate ipak pomalo idu uzlazno. Nekidan se HPB pohvalio da je kroz super štednju privukao milijardu eura novih depozita. Nakon pak narodne obveznice i trezorca, s još i nešto većom kamatnom stopom, sada se najavljuju nova izdanja namijenjena građanima, čime se povećava njihov udio u javnom dugu, ali naravno – i sam javni dug.
