GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Vlada najavljuje nova zdanja narodnih obeznica

Vlada najavljuje nova zdanja narodnih obeznica
GRAĐANI ULAGAČI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 22.12.2023 / 20:12
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Putem izdavanja narodne obveznice i trezorskih zapisa država je dosad s tržišta povukla oko 2,3 milijarde eura novčanih viškova građana, čime je konkurirala bankama u privlačenju štednje, a kako je jučer potvrdio ministar financija Marko Primorac – uskoro bi mogla ići i nova izdanja narodnih obveznica.

Država naravno i u 2024. ima potrebe za zaduživanjem, pa će se kroz postojeća planirana izdanja, kratkoročna (trezorci), ali i dugoročna (obveznice), ponovo računati na potražnju građana. Cilj je naravno smanjiti novčane i viškove likvidnosti u sustavu koji bankama dopuštaju da, unatoč činjenici da su ključne kamatne stope visoke, drže depozite građana uz minimalne kamatne stope, dok su kamate na kredite već ranije značajno povećale, piše Novi lisr.

To im onda otvara prostor za veliku zaradu. No, kako su nedavno potvrdili i u Hrvatskoj narodnoj banci, kamate na štednju od listopada su ipak krenule naviše, te se predviđa da će se taj trend i nastaviti, čime bi se i njihova dobit ipak počela lagano smanjivati. Nakon ovih državnih izdanja banke su ipak počele osjećati odljev štednje jer se građanima s novčanim viškovima zasigurno više isplati novac držati u državnom izdanju s kamatom od 3,65 posto posto, nego u banci uz kamatu od oko 1 posto.

Ministar Primorac kaže da su »izdavanjem narodnih obveznica i trezorskih zapisa građanima omogućili sudjelovanje u upisu državnih dužničkih vrijednosnica i time zadovoljili potrebe za zaduživanjem države uz manji trošak.«

– Ujedno smo kamate u iznosu od više od 80 milijuna eura na godišnjoj razini ostavili u Hrvatskoj, to jest, isplatit ćemo ih građanima. Zaduživanjem na ovaj način imobilizirali smo dio likvidnosti koji se nije prelio u potrošnju, a s obzirom na to da su građani snažno podržali ovo izdanje, banke su počele značajnije povećavati kamatne stope što se također pozitivno odražava na inflaciju. Nastavit ćemo i dalje širiti bazu ulagača u državne vrijednosnice uključivanjem građana u buduća izdanja vrijednosnih papira.

Na ovaj način dajemo snažan doprinos razvoju tržišta kapitala, ali i povećanju financijske pismenosti građana, rekao nam je Primorac. Država vjerojatno računa i s tim da ovim potezima na tržište vraća male ulagače, kao i njihovo povjerenje u tržište. Tako je primjerice u narodnu obveznicu uložilo 45 tisuća građana, a u trezorac oko 35 tisuća građana. Kako doznajemo, preferencije ulagača i dalje će se pratiti, te će ih se uključivati u ona izdanja za koja se bude smatralo da postoji interes. Za sada su to izdanja kraćih rokova dospijeća, no zasigurno će se, saznajemo u Ministarstvu, provjeriti i postoji li interes i za dugoročnija izdanja.

Zbog enormnih dobiti banke su se »na meti« javnosti, ali i poreznika, našle u cijeloj Europi, pogotovo u Italiji, Mađarskoj, Španjolskoj… Bankarima naime ove godine baš sve ide u prilog, od činjenice da masno zarađuju samo držeći viškove u središnjim bankama, do toga da uvelike profitiraju na kamatnoj marži, odnosno razlici između skupih kredita i štednje s minornom kamatom koju višestruko nagriza inflacija. Kako je likvidnost velika – to si mogu priuštiti, a u Hrvatskoj upravo plivaju u likvidnosti s obzirom da im je ulazak u eurozonu donio nove depozite na konverziju, ali i oslobađanje pričuva kod HNB-a. O porezu na bankarski ekstraprofit, koji su već jednom, istina, platile, govorilo se ove jeseni i kod nas, no odustalo se od toga, ali uz apel da kamate na štednju učine ipak malo pristojnijima.

Nakon toga bankari su malo digli kamate, ali onako, sramežljivo, s 0,02 posto na 1 posto, a konkretnije se apelu, recimo to tako, prva odazvala državna Hrvatska poštanska banka koja je u listopadu ponudila svoju super štednju s kamatom od 3 posto. Nakon te banke, i drugi su ipak počeli »prilagođavati« ponude za oročenja, pa kamate ipak pomalo idu uzlazno. Nekidan se HPB pohvalio da je kroz super štednju privukao milijardu eura novih depozita. Nakon pak narodne obveznice i trezorca, s još i nešto većom kamatnom stopom, sada se najavljuju nova izdanja namijenjena građanima, čime se povećava njihov udio u javnom dugu, ali naravno – i sam javni dug.

Tagovi: narodne obveznice, obveznice, primorac
PROČITAJ I OVO
Wall Street: Očekivani izraelski napad srušio indekse
AMERIČKO TRŽIŠTE
Wall Street: Očekivani izraelski napad srušio indekse
NEW YORK - Američki indeksi pali su na početku novog tjedna jer su rastući prinosi i zabrinutost zbog sukoba na Bliskom istoku zasjenili snažne podatke Goldman Sachsa o zaradi.
Singapur je vodeći svjetski pomorski grad
NA VRHU
Singapur je vodeći svjetski pomorski grad
SINGAPUR - Izvješće DNV-a i Menon Economicsa o vodećim pomorskim gradovima zabilježilo je samo jednu promjenu u prvih pet, a Oslo je zamijenio Tokio na petom mjestu.
Zagrebačka burza: ETF-ovi dominirali prometom, indeksi različitih smjerova
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: ETF-ovi dominirali prometom, indeksi različitih smjerova
ZAGREB - Početak novog tjedna na Zagrebačkoj je burzi donio različite smjerove indeksa i nešto bolju likvidnost.
Singapore retains maritime city top spot
ON THE TOP
Singapore retains maritime city top spot
SINGAPORE - The DNV and Menon Economics Leading Maritime Cities report saw only one change in the top five with Oslo replacing Tokyo in fifth position.
Hong Kong odobrio bitcoin i ether ETF-ove
ZELENO SVJETLO
Hong Kong odobrio bitcoin i ether ETF-ove
HONG KONG - Regulatori Hong Konga u ponedjeljak su odobrili pokretanje spot bitcoina i ether fondova kojima se trguje na burzi (ETF-ovi), rekli su upravitelji imovine, nakon poteza SAD-a ove godine da ove proizvode plasira na tržište.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE