Vučković predviđa se da bi se cijene hrane mogle stabilizirati do kraja 2022.

Treba reći da su inflacija i poskupljenje monetarni fenomen, tako da određene instrumente ima HNB, a sve druge aktivnosti će eventualno Vlada obaviti u suradnji s HNB-om koji je zadužen za stabilnost cijena, rekla je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, gostujući u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".

Inflacija je najvećim dijelom uvezena. Riječ je o mnogim poremećajima na svjetskom tržištu, o poremećajima koje je uveo COVID, a utječu prije svega na energiju i transport. Inflacija utječe i na porast cijena, a time ozbiljno i na standard hrvatskog stanovništva, poručila je ministrica.

- Kao u bilo kojem slučaju do sada, a mnogi su bili teški, Vlada ima određene mehanizme pomoću kojih može intervenirati ako dođe do takvih potreba. Kao što je i resorni ministar najavio, a po uputi predsjednika Vlade, rade se određene analize u pogledu učinaka takvih promjena.

Dokad će cijene rasti?

Poskupljenje energenata prelit će se na poskupljenje krajnjih dobara i proizvod. Do kada će cijene ići gore, Vučković je rekla da nije zahvalno predviđati. Naglasila je kako su i analitičari oprezni, no još uvijek mnogi vjeruju da je riječ o poremećaju koji nije dugotrajnog karaktera.

- Predviđa se da bi se cijene mogle stabilizirati do kraja 2022. godine, no treba reći da je to jako teško sa sigurnošću predvidjeti. Riječ je o poremećaju koji je prije svega uzrokovan COVID-om - poremetili su se lanci opskrbe, poskupljuje prijevoz, imamo poremećaj kod osiguranja radne snage. Valja motivirati ljude na cijepljenje jer to povećava dostupnost radne snage. Treći razlog, na koji ne možemo značajno utjecati, jesu klimatske promjene, kazala je ministrica.

Mnogi se pitaju hoće li biti dovoljno hrane s obzirom na poremećaje na globalnom tržištu? Vučković je rekla da se radi o ozbiljnom pitanju o kojem svi trebaju voditi računa, i to ne samo kratkoročno.

- Svi se moramo pitati, do čega može dovesti porast temperature? Što će se dogoditi sa žitaricama i uljaricama, ako one 50 posto sudjeluju u prehrani čovjeka, a u siromašnom svijetu negdje sudjeluju i do 80 posto? To je zadaća pred našom politikom. Mi pratimo lance dobave, oni su za sada prilično stabilni.

Ako govorimo o našoj samodostatnosti, ministrica Vučković je rekla da smo u vrlo malom broju namirnica i sirovina prehrambeno sigurni.

- To govore naše strateške analize, međutim poduzimamo niz mjera koje doprinose određenim pozitivnim pomacima. Prije svega bih istaknula Program ruralnog razvoja jer on donosi strukturne promjene. Investicije koje se plaćaju iz Programa ruralnog razvoja pokazuju se učinkovitim. Najznačajniji dio sredstava je išao u investicije za poljoprivredu, u razvoj mladih i malih poljoprivrednika i tzv. šumske mjere. Investicije donose napredak, one nisu dovoljne. Dohodovne potpore mi smo donekle izmijenili, a značajnije ćemo ih izmijeniti s primjenom 1. siječnja 2023. Analize su pokazale da bismo ostvarili cilj povećanja količine hrane, a održali kvalitetu, da moramo izvršiti određenu preraspodjelu dohotka. To je jedna potreba da bismo svi bili sigurniji i da bi taj kapilarni sustav funkcionirao.

S polica trgovina povučeno je više proizvoda nego cijele prošle godine.

- To je svojevrsna kriza s etilen oksidom koji je otkriven u lotu jedne vrste proizvoda porijeklom iz Turske. Mislim da je povučeno nešto više od 80-ak proizvoda, pri čemu se na etilen oksid iznosi između 55 i 60 proizvoda. Rizik po zdravlje stanovništva je jako nizak, to su rekli struka i znanost, rekla je Vučković dodajući da se kontrolira više.

Upitana imamo li dovoljno kvalitetnih i pripremljenih projekata da bi se sredstva uspješno iskoristila i dao dodatni zamašnjak poljoprivredi, Vučković je odgovorila:

- Premijer stalno ističe kolika je strateška važnost hrvatske poljoprivrede i sela. Najprije treba reći da imamo poseban izazov, a odnosi se na sektor stočarstva, koji u outputu hrvatske poljoprivrede sudjeluje ispod 40 posto. U drugim zemljama taj udio premašuje 50 posto. Zato smo predvidjeli dodatnu nacionalnu potporu ovom sektoru. Što se tiče Plana oporavka i otpornosti, omotnica koja se odnosi na poljoprivredu je vrijedna 988 milijuna kuna. Program oporavka i otpornosti se odnosi na četiri reformske grupe aktivnosti: izgradnja logističko distribucijskih centara i nedostajuće infrastrukture za voće i povrće, program komasacije na 18 tisuća hektara, digitalizacija te smanjivanje otpada od hrane te program doniranja.