Zašto raste cijena srebra?

Srebro je doživjelo izvanredno pozitivan trend na tržištu, udvostručivši svoju vrijednost s oko 30 dolara (24,54 eura) po unci na početku godine na rekordnih 64,65 dolara po unci 12. prosinca.

Cijena metala kojim se trguje na COMEX-u - robnom odjelu New York Mercantile Exchange (NYMEX) – iznosila je oko 30 dolara u siječnju i kretala se između 37 i 40 dolara tijekom ljeta prije nego što je osjetno porasla u rujnu.

Zamah se zatim ubrzao, s najjačim rastom vrijednosti u posljednja tri mjeseca godine.

Porast od 110 % od početka godine predstavlja dramatičan preokret za ovaj plemeniti metal, koji se dugo smatrao siromašnijim rođakom zlata, čija cijena obično nadmašuje srebro tijekom pozitivnih faza (rasta) na tržištu, koje se u stručnom žargonu naziva bikovskim kretanjima (za razliku od medvjeđih, kada cijene padaju).

Iako neki investitori upozoravaju na potencijalnu kratkoročnu korekciju cijena, raspoloženje oko srebra ostaje bikovsko i za sljedeću godinu.

U ranijim godinama, cijena srebra se veći dio proteklog desetljeća nalazila u rasponu od 15 do 25 dolara, s povremenim skokovima iznad 30 dolara tijekom razdoblja s izraženim entuzijazmom kod investitora. No, teško se uspijevalo održati u uzlaznom trendu.

Čak i u prethodnim vrhuncima 1980. i 2011. godine, cijena srebra dosegla je maksimum od oko 49 dolara po unci, što je daleko ispod skokova zlata čija se cijena tada znala popeti i na više od 1900 dolara.

Međutim, ove godine zlato je podbacilo, poraslo je za 60 % na oko 4340 dolara po unci, u usporedbi s više nego udvostručenom cijenom srebra u istom razdoblju.

Znatan rast cijene srebra je djelomično potaknut padom američkog dolara i očekivanjima smanjenja kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi (FED), što plemenite metale čini privlačnijima kao sigurno utočište.

Ali daleko veći i značajniji čimbenici su potaknuli rast, uključujući i smanjenje globalne ponude metala jer tempo proizvodnje ne uspijeva pratiti potražnju.

S kojim se izazovima suočava proizvodnja srebra?

Latinska Amerika, koja proizvodi više od polovice svjetske količine srebra, suočava se s padom produkcije zbog „starenja" rudnika i smanjenja rezervi.

Meksiko, koji skrbi za 25 % svjetske opskrbe srebrom, posljednjih je godina zabilježio dvoznamenkasti pad proizvodnje.

Jedan od najvećih rudnika u zemlji, San Julian, u sjevernoj državi Chihuahua, približava se kraju svog životnog vijeka, gašenje se očekuje 2027. Taj rudnik je jedan od najvećih pogona operatera Fresnillo. Rude je sve manje, a rezerve se iscrpljuju.

U međuvremenu, Peru, Bolivija i Čile, koji zajedno isporučuju gotovo trećinu globalne količine srebra, bore se s padom kvalitete rude što vađenje čini skupljim i manje učinkovitim.

Te se zemlje također suočavaju i s političkom nestabilnošću i strožim propisima o rudarstvu koji su obeshrabrili nova ulaganja u njihove rudarske sektore.

Bez novih otkrića nalazišta ili propisa koji podržavaju rudarenje, očekuje se da će proizvodnja u Latinskoj Americi stagnirati ili pasti do kraja desetljeća, navode analitičari londonske tvrtke GlobalData.

Tržište srebra, u međuvremenu, petu godinu zaredom ostalo je u strukturnom deficitu, napisala je prošli mjesec industrijska udruga The Silver Institute.

Predviđa se da će potražnja ove godine premašiti ponudu za oko 95 milijuna unci, priopćio je taj institut.

Zašto raste potražnja za srebrom?

Potražnja za srebrom raste ne samo zato što ga investitori smatraju pogodnim sredstvom za očuvanje vrijednosti imovine, već i zato što je postalo ključna sirovina za modernu tehnologiju i sektor čiste energije.

Njegova jedinstvena svojstva, a posebno neusporediva električna i toplinska vodljivost, čine srebro neizostavnim materijalom u brzorastućim globalnim industrijama.

Solarni paneli, na primjer, oslanjaju se na srebrnu pastu za provođenje električne energije. Kako svjetske vlade promiču ciljeve obnovljive energije, potražnja za plemenitim metalom iz fotonaponskog sektora naglo će porasti.

Za električna vozila (EV) također je potrebno i do dvije trećine više srebra nego za automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem. Metal se koristi u baterijama ili infrastrukturi za punjenje, čime on postaje dio budućnosti zelenog prijevoza.

Srebro sada igra sve važniju ulogu i u digitalnom gospodarstvu. Čipovi umjetne inteligencije (AI) i podatkovni centri ovise o srebru za efikasne sustave, gdje su brzina i pouzdanost najvažniji.

Sposobnost plemenitog metala da podnese ogromna električna opterećenja osigurava čiste signale i stabilne performanse u velikim razmjerima, dok istovremeno visoka razina toplinske vodljivosti pomaže u uklanjanju ekstremne topline koju stvaraju AI radna opterećenja.

Dok je upotreba srebra u proizvodnji kovanica i poluga u padu, druge tradicionalne upotrebe poput nakita, kao i elektronike, medicinskih uređaja i robe široke potrošnje, ostaju i dalje snažni segmenti.

Institut za srebro predviđa da će globalna industrijska potražnja za srebrom kontinuirano rasti u sljedećih pet godina.

Oxford Economics je ovog mjeseca izračunao da će potražnja za srebrom u automobilskom sektoru rasti godišnjom stopom od 3,4 % sve do 2031. godine, te da će plemeniti metal profitirati i od predviđenog povećanja izgradnje podatkovnih centara u SAD-u za 65 % u istom razdoblju.

Koja je bila povijesna uloga srebra kao novca?

Tisućljećima se srebru vjerovalo kao novcu i sredstvu očuvanja vrijednosti. Drevne civilizacije koristile su ga u trgovini jer je bilo rijetko, izdržljivo i lako djeljivo.

Važnost srebra dodatno je porasla kada su europski kolonizatori otkrili ogromna nalazišta u Latinskoj Americi, što mu je pomoglo da postane metal svakodnevnih transakcija.

Španjolski srebrnjaci vrijedni osam reala, stara španjolska valuta prije pezete i eura - postala je prva globalna trgovačka valuta na svijetu, koja je kružila od Amerike do Azije i Europe.

U 19. stoljeću mnoge nacije, uključujući Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, vezale su svoje valute i za zlato i za srebro. Britanska funta sterlinga dobila je ime po funti srebra.

Srebro je izgubilo svoju ulogu novca u 20. stoljeću kada su zemlje ukinule standarde srebra. Zlato je ostalo u rezervama središnjih banaka, ali srebro je ušlo u industrijsku upotrebu.

Zadržalo je svoj ugled kao sredstvo zaštite od inflacije i financijske nestabilnosti, nasljeđe svoje duge povijesti kao svakodnevnog novca.