GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Zašto sankcije nisu uništile rublju?

Zašto sankcije nisu uništile rublju?
RAT I VALUTE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 13.04.2022 / 19:56
Autor: SEEbiz
ANALIZA - Velika ili potpuna neovisnost od ruskog plina slogan je koji iz Bruxellesa slušamo barem od 24. veljače, kada je Rusija napala Ukrajinu, i time postala preokupacija europskih čelnika.

Među zemljama vladala je panika i strah kako će Europa preživjeti sljedeću zimu bez ruskog plina (ili platiti visoku cijenu za njega).

Iako ruski prirodni plin i dalje nesmetano teče u Europu, zemlje članice EU poduzimaju nove i nove mjere protiv Rusije, piše RTV Slovenija.

Vrijednost rublje je počela očekivano padati.

Ministarstvo financija SAD-a priopćilo je da se Rusija suočava s recesijom, visokom inflacijom, nedostatkom osnovnih roba i vlastite valute, što "više ne funkcionira" u većem dijelu svijeta. Ali država i dalje drži glavu iznad vode. Kako?

Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin krajem ožujka predložio G7 da Rusija prihvaća plaćanje samo u rubljama za kupnju prirodnog plina, njemački ministar gospodarstva Robert Habeck popratio je grupu neprihvatljivom gestom: "Putin ne bi imao takav zahtjev da ja ne bih ne mislim da je bio stisnut u kut."

Što znači vezanje rublje za zlato?

No, samo nekoliko dana kasnije, 25. ožujka, ruska središnja banka počela je kupovati zlato po fiksnoj cijeni od 5000 rubalja (oko 61 dolara odnosno 56 eura) po gramu zlatnih poluga. Taj potez, koji je stvorio tečaj na bazi zlata od 81 rublje za 1 dolar, bio je isti kao prije rata.

"Učinili su sve da rublja ne sklizne prema dolaru i euru, to je stvar propagande tako da stvore privid da je s gospodarstvom sve u redu, da sve funkcionira normalno", dodao je Matjaž Dlesk.

Ruska središnja banka stoga je 8. travnja neočekivano snizila svoju ključnu kamatnu stopu s 20 posto na 17 posto, budući da su rizici za financijsku stabilnost do sada prestali rasti.

Ali ovaj put dogodilo se prvi put od 1999. da je monetarna valuta jedne zemlje bila izražena u tzv. zlatnom paritetu (omjer vrijednosti valute prema zlatu ili vodećoj valuti). Švicarska je bila posljednja država u Europi koja je to učinila.

Mjera će biti na snazi do 30. lipnja, do kada će ruska središnja banka kupovati zlato od poslovnih banaka po nefiksnoj kamatnoj stopi zbog značajne promjene tržišnih uvjeta. Ako to učini, mogla bi se naći u teškoj poziciji jer ulagači žure povući zlato iz središnjih banaka, što će dovesti do ekstremne destabilizacije financijskog sustava zemlje. Možda je zato odbila kupiti zlato uz fiksnu kamatu.

Rusija ima oko 2300 tona zlata, što je po današnjim cijenama oko 150 milijardi eura. Naravno, pitanje je gdje se to zlato zapravo skladišti – ako na Zapadu (op. a. Kao državne rezerve u američkim dolarima), to znači da nema pristup tome“, nastavlja Dlesk.

Prema trenutno dostupnom izvješću ruske središnje banke, 30. lipnja 2021. Rusija je najviše svojih rezervi u inozemstvu imala u Kini. Drži 13,8 posto svih ruskih rezervi u zlatu i stranoj valuti, s približno istim udjelom u juanu (ili renminbiju). Slijede Francuska (12,2%), Japan (10%), Njemačka (9,5%), SAD (6,6%), međunarodne institucije (5%) i Ujedinjeno Kraljevstvo (4,5%).


Najveći udio zlatnih rezervi kod kuće ima Rusija, 21,7 posto.

Uvođenjem novih sankcija protiv ruske središnje banke, to znači da Rusija ima kontrolu nad trećinom svojih 630 milijardi dolara rezervi u zlatu i juanima. Gdje se čuva ostalih deset posto pričuva, u izvješću se ne navodi.

Koje će zemlje morati kupovati u rubljama?

Europa uvozi velike količine ruskog prirodnog plina za kućno grijanje, proizvodnju električne energije i industriju. Prema podacima Gazproma, do kraja siječnja ove godine nešto manje od 60 posto prirodnog plina (58 posto) prodano je u eurima, a oko 39 posto u američkim dolarima.

No, ruski predsjednik Putin bio je jasan da će Moskva prodavati ruski prirodni plin i naftu samo u rubljama "neprijateljskim zemljama" (onima koji su joj uveli sankcije). Osim u Ruskoj Federaciji, koriste se i u Južnoj Osetiji, Abhaziji te u Donjeckom i Luganskom bazenu.

Osim zemalja članica EU, uključujući Sloveniju i Sjedinjene Američke Države, na ruskoj crnoj listi nalaze se i Švicarska, Japan, Južna Koreja, Australija, Monako i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Čini se da je pitanje lakše od odgovora. Zemlje uvoznice ruskog prirodnog plina trebale bi mijenjati eure ili dolare za ruske rublje, što postaje sve teže, jer ih fizički nema toliko na tržištu, a sve je više ruskih banaka podvrgnuto sankcijama (SWIFT), uključujući i drugu najveći VTB.

Međutim, Gazprombank (treća najveća banka u Rusiji) nije pod sankcijama, "jer je važna za uvoz energenata u Europu", objašnjava Matjaž Dlesk.

To znači da zemlje još uvijek plaćaju prirodni plin u eurima, koji se prebacuju u Gazprombanku, "koja ih pretvara u rublje, a ne postoji sustav plaćanja u rubljama", dodao je.

Većina europskih zemalja oštro je kritizirala odluku Kremlja, rekavši da ugovori određuju valute u kojima posluje, da se ne može mijenjati preko noći i da će se prirodni plin i dalje plaćati u eurima ili dolarima. Slovenski ministar infrastrukture Jernej Vrtovec također je izjavio da Slovenija neće pristati plaćati isporuke ruskog plina u rubljama, niti će pristati na "ucjenu Rusije".

Naprotiv, mađarski premijer Viktor Orban već je potvrdio da je Budimpešta spremna platiti ruski plin u rubljama.

Kakve će biti posljedice i za koga?

Prema prognozama Svjetske banke, BDP će u Rusiji pasti za 11,2 posto kao rezultat svih ovih mjera, pri čemu su agencije za kreditni rejting snizile ocjenu ruskih dužničkih vrijednosnih papira na "smeće" ili "smeće".

Osim toga, SAD je spriječio Rusiju da koristi više od 600 milijuna dolara rezervnih sredstava kod američkih banaka, prijeteći joj nelikvidnošću. Sankcije su dosad zamrznule sve rezerve ruske središnje banke kod američkih financijskih institucija, ali su joj barem omogućile da iskoristi spomenute rezerve za otplatu dolarskog duga od slučaja do slučaja.

"Ovo je neviđeno u svjetskoj povijesti", rekao je Bogomil Ferfila, politolog, obrambeni znanstvenik i stručnjak za međunarodne odnose i američku politiku.

"Čak i tijekom Drugog svjetskog rata, Hitler je mirno djelovao preko švicarske banke ili švicarske transakcijske institucije", nastavlja.

Rusija sada mora odlučiti hoće li zavući još dublje u džep kako bi vratila svoj državni dug ili će proglasiti nelikvidnost, što bi bilo prvo od 1998. i prvo od boljševičke revolucije 1918., kada to nije mogla učiniti u stranim valutama.

Moskva je već najavila tužbu ako je Zapad proglasi nelikvidnom.

Standard & Poor's (S&P) proglasio je Rusiju selektivnom neplatišicom nakon što je platila svoj vanjski dug u rubljama. Obveznice, denominirane u dolarima i dospijevaju prošlog tjedna, Rusija je isplatila u rubljama. S&P ocjena za Rusiju odnosi se na plaćanja u stranim valutama, dok je ocjena za plaćanja u rubljama ostala nepromijenjena.

Što će se dogoditi s američkim dolarom?

"Više neće biti dominantna valuta kao što je bila, sigurno ne", rekao je Matjaž Dlesk.

Ferfila ocjenjuje da će posljedice mjere uglavnom osjetiti Zapad, jer će "vjerojatno svaka zemlja koja se smatra problematičnom dobro razmisliti hoće li odabrati američki dolar kao svoju pričuvnu valutu". Rusija sada ima pristup samo onim rezervama koje su uložene u kineski juan i zlato.

"Budući da nemaju pristup tim rezervama, vrijednost rublje je pala sa oko 80 rubalja po dolaru na 150 rubalja po dolaru, pala je za gotovo stotinu dolara. Ruska rublja je dragocjena, a svatko tko želi kupovina ruske energije mora se s njom u trenu platiti, a ruska rublja je u trenu dobila vrijednost koju je imala prije sankcija, a to je 80 rubalja za dolar,”, objašnjava Ferfila.

Profesor je dodao da će ova mjera snažno utjecati na poziciju dolara kao svjetske valute, "jer će sve više zemalja, posebno najvećih, prvenstveno Kina, Rusija, Brazil, Indija, početi trgovati ili kineskim juanom ili nekim drugim valuta. će uslijediti kao sankcija za to".

Tagovi: rublja, dolar, Rusija, Vladimir Putin, Gazprom, plaćanje plina u rubljama
PROČITAJ I OVO
Gotovo svi njemački trgovci planiraju podizati cijene hrane
HRANA
Gotovo svi njemački trgovci planiraju podizati cijene hrane
MUENCHEN - Potrošači u Njemačkoj morat će pri kupovini hrane još dublje posegnuti u džep u idućim mjesecima, budući da gotovo svi trgovci planiraju ponovo podići cijene, objavio je u petak institut ifo, pozivajući se na rezultate istraživanja.
Zagrebačka burza: Indeksi na kraju tjedna u blagom minusu
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: Indeksi na kraju tjedna u blagom minusu
ZAGREB - U mirnom trgovanju u petak na Zagrebačkoj burzi Crobex indeksi su blago pali, uz skroman promet, završivši i tjedan u minusu.
Butković: Sve ide po planu, Pelješki most otvara se 26. srpnja
OTVORENJE
Butković: Sve ide po planu, Pelješki most otvara se 26. srpnja
ZAGREB - Na Pelješkom mostu i pristupnim cestama sve ide po planu te se njegovo otvaranje s dijelom pristupnih cesta očekuje 26. srpnja, rekao je u petak ministar prometa Oleg Butković.
Turistički promet gotovo na razini 2019., financijski rezultati 24 posto bolji
TURIZAM
Turistički promet gotovo na razini 2019., financijski rezultati 24 posto bolji
ZAGREB - U Hrvatskoj je tijekom prvih šest mjeseci ove godine turistički promet gotovo na razini 2019., a i financijski rezultati bolji su za 24 posto u odnosu na tu rekordnu godinu, priopćilo je u petak Ministarstvo turizma i sporta.
Brnjac: Želimo razviti cjelogodišnji turizam
RAZVOJ
Brnjac: Želimo razviti cjelogodišnji turizam
ZAGREB - Ministrica turizma Nikolina Brnjac izjavila je u razgovoru za Jutarnji list da se kroz strategiju razvoja održivog turizma planira odmaknuti od koncepta "sunce i more" te razviti cjelogodišnji turizam.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE