Zašto su SAD intervenirale nakon desetljeća kako bi poduprle japanski jen?

Tokio je sve više oprezan zbog pada jena, koji je nedavno pao na najnižu razinu u odnosu na dolar u gotovo četiri desetljeća. Jen se kretao na najnižim razinama u više desetljeća, skliznuvši na 163,73 za dolar prošlog četvrtka prije nego što se oporavio na 157,57 u petak.

Prvi put od 1998.

Koordinirana intervencija bila je prva zajednička operacija SAD-a i Japana za kupnju jena od 1998. i prva koordinirana intervencija u kojoj su sudjelovale dvije zemlje otkako je G7 djelovao kako bi oslabio jen nakon potresa 2011. godine.

Veterani industrije rekli su za CNBC da je jedna od najvećih briga Washingtona izbjegavanje scenarija u kojem bi Japan morao prodati velike količine državnih obveznica kako bi financirao jednostranu intervenciju, s obzirom na to da je ta sjevernoazijska nacija najveći strani vlasnik američkog državnog duga.

Louise Loo, voditeljica odjela za azijsku ekonomiju na Oxford Economicsu, rekla je da je to „moguće jedan od ključnih razloga“ za sudjelovanje SAD-a.

„Ovdje postoji element samoodržanja. Volatilna tržišta potaknuta potencijalno fiskalno agresivnom politikom Japana mogla bi se proširiti na tržišta američkih državnih obveznica, destabilizirajući dolar.“

Naglasak Tokija i Washingtona na stalnoj FIMA repo funkciji Federalnih rezervi - koja omogućuje stranim središnjim bankama da dobiju likvidnost dolara bez izravne prodaje državnih obveznica - „bio je znak da bi željeli što više izbjeći prisilnu prodaju“, rekla je.

Japansko ministarstvo financija u ponedjeljak je izjavilo da planira koristiti FIMA repo funkciju za buduće intervencije. Masahiko Loo, viši makro strateg u State Streetu, rekao je da signal „možda može biti veći od same intervencije“.

Zabrinutost Washingtona vjerojatno se proteže dalje od jena, dodao je. Uporno slab jen mogao bi potaknuti daljnju prodaju japanskih državnih obveznica, s višim prinosima koji bi se prelili na globalna tržišta obveznica u vrijeme kada se i Japan i SAD bore s rastućim troškovima dugoročnog zaduživanja.

„Isticanje pristupa FED-ovom FIMA repo ugovoru govori tržištima da Japan može povećati likvidnost dolara bez prodaje državnih obveznica... rješavajući zabrinutost da bi intervencija Ministarstva financija mogla izvršiti pritisak na američka tržišta financiranja putem kratkoročne prodaje UST-a“, rekao je. „To je pokušaj maksimiziranja signalnog učinka i postizanja najveće koristi od uloženog novca s alatima koji su već dostupni.“

Prinosi 10-godišnjih američkih državnih obveznica porasli su za gotovo 57 bodova od početka godine.

"Nova faza“ odnosa SAD-a i Japana

Predsjednik Donald Trump rekao je da su SAD sudjelovale u prošlotjednoj koordiniranoj intervenciji kako bi podržale jen kao gestu podrške Japanu i u interesu globalne ekonomske stabilnosti.

Osim zaštite američkih tržišta obveznica, intervencija je također odražavala šire ekonomske i geopolitičke prioritete Washingtona.

Loo je napomenula da su SAD više puta tvrdile da je jen „značajno podcijenjen“, pružajući mu poticaj za ispravljanje onoga što smatraju nepoštenom trgovinskom prednošću jer čini japanski izvoz konkurentnijim.

Loo je dodala da ako Washington vjeruje da japanska fiskalna politika doprinosi višim prinosima japanske državne obveznice i slabijoj valuti, koordinirana intervencija mogla bi kupiti vrijeme za Bank of Japan dok ne bude u poziciji da nastavi podizati kamatne stope kasnije ove godine. Jači jen u konačnici zahtijeva strožu japansku monetarnu politiku, a ne ponovljene intervencije, rekla je.

Jesper Koll, stručni direktor u Monexu, rekao je da operacija odražava širu promjenu u odnosima SAD-a i Japana pod vodstvom američkog predsjednika Donalda Trumpa i japanske premijerke Sanae Takaichija.

„Suradnja i partnerstvo SAD-a i Japana ušli su u novu fazu“, rekao je, dodajući da koordinirana intervencija pokazuje da će „kada Japan zatraži pomoć, Amerika odgovoriti na japanski poziv“. Također je tvrdio da ovaj potez šalje geopolitičku poruku Pekingu jer „kinesko vodstvo brine o djelima, a ne o riječima“.

Vishnu Varathan, voditelj makro istraživanja za Aziju bez Japana u Mizuho Securities, rekao je da je koordinirana intervencija inherentno snažnija zbog sudjelovanja SAD-a.

„Nesrazmjerno povećana učinkovitost devizne intervencije“ dolazi od sudjelovanja američkog Ministarstva financija i Federalnih rezervi, što tržištima daje veći razlog da vjeruju da su vlasti spremne ponovno djelovati ako bude potrebno, rekao je. Zajedno s upozorenjem obje vlade da „neće oklijevati“ ponovno intervenirati, to „podiže ulog odvraćanja“ od špekulativnih oklada koje vrše pritisak na jen.

Također je tvrdio da sudjelovanje SAD-a ublažava zabrinutost da bi japanska intervencija mogla povećati prinose američkih državnih obveznica prisiljavanjem na prodaju američkog državnog duga, a istovremeno pomoći u stabilizaciji japanskih tržišta obveznica.

Ipak, analitičari su upozorili da bi koordinirana akcija mogla biti ne trajnija od prethodnih intervencija osim ako Japan ne obrađuje strukturne sile koje potiču slabljenje jena.

"Kontraproduktivan“ potez?

Izvješća da su SAD prodale eure umjesto dolara kako bi kupile jen iznenadila su tržišta jer se koordinirana intervencija tradicionalno financirala dolarskom imovinom.

Robin Brooks, viši suradnik u Brookings Institutionu, doveo je u pitanje mehaniku američke operacije, ističući da ona „zbunjuje tržišta i da će se pokazati kontraproduktivnom“.

„Na prvi pogled, to može stvoriti dojam da će ova intervencija imati veći utjecaj od prošlih napora, ali sudjelovanje SAD-a postavlja više pitanja nego odgovora, posebno vrlo neobična vijest da su SAD prodale eure kako bi kupile jen.“

„Ovakav obrat, po mom mišljenju, potkopava učinkovitost sudjelovanja SAD-a, jer će tržišta neizbježno pitati zašto SAD nisu jednostavno financirale otkup dolara jenom.“

Brooks je tvrdio da intervencija u konačnici ne može preokrenuti deprecijaciju potaknutu japanskim tržištem obveznica.

„Sve dok su prinosi japanskih državnih obveznica umjetno ograničeni“, rekao je, „jen je precijenjen i mora pasti.“ Banka Japana (BOJ) ukinula je formalnu kontrolu krivulje prinosa u ožujku 2024., ali je nastavila kupovati velike količine japanskih državnih obveznica. Brooks je tvrdio da te kupnje i dalje drže troškove zaduživanja ispod razine koju bi inače dostigli na slobodnom tržištu.

Loo iz State Streeta također je istaknuo da intervencija može kupiti vrijeme, ali ne i promijeniti dugoročnu putanju. „Intervencija može oblikovati sljedećih nekoliko mjeseci. Normalizacija i hedžing tokovi BOJ-a oblikovat će sljedećih nekoliko godina.“