Zlato na prekretnici: Je li moguć daljnji rast?

Posljednjih godina cijena zlata neprestano raste. Uz jednu kratkotrajnu pauzu na tržištu, cijena već godinama ide samo u jednom smjeru – prema gore. Od 2020. godine porasla je s 1585 američkih dolara po unci na više od 4500 američkih dolara po unci.

U idealnom slučaju novac ne bi trebao gubiti vrijednost zbog inflacije, već bi trebao bi sam povećavati svoju vrijednost zahvaljujući kamatama. Međutim, to trenutačno nije osobito izgledan scenarij jer su ključne kamatne stope prilično niske. Zato oni koji ju imaju pokušavaju svoju imovinu sigurno pohraniti – a kao i često ranije, ulažće se u plemenite metale. A povećana potražnja onda dovodi do rasta cijene.

Ekonomisti Deutsche Banke navode da središnje banke diljem svijeta sve više kupuju zlato. U studiji objavljenoj 27. travnja navode da Kina, Rusija, Indija i Turska, kao i središnje banke na tržištima u nastajanju, povećavaju svoje zlatne rezerve. Stoga bi zlato do 2031. godine moglo dosegnuti čak i granicu od 8000 američkih dolara po unci, čime bi mu se sadašnja cijena udvostručila, smatraju njemački stručnjaci.

Novi igrač: kriptovalute

No, prije nego pogledamo u budućnost, vrijedi razmotriti kako je došlo do sadašnje situacije. Kako je posljednjih godina došlo do procvata tržišta zlata?

Frank Schallenberger iz Landesbank Baden-Württemberg (LBBW) kao razloge navodi „očekivanja smanjenja kamatnih stopa i slabljenja američkog dolara, snažnu kupnju zlata od strane središnjih banaka te veliku potražnju za zlatnicima i polugama“.

Uz, kaže Schallenberger za DW, na tržištu se pojavio relativno novi sudionik – kriptovalute. One se „sve više razvijaju u važnu novu skupinu potražnje jer i one doprinose diverzificiranju imovinu (među ostalim kupnjom zlata). Ako se taj trend nastavi, mogao bi dodatno potaknuti rast cijene zlata.“

Michael Hsueh, analitičar za plemenite metale u Deutsche Bank Researchu i jedan od autora spomenute studije, razlikuje „neelastičnu“ i „elastičnu“ potražnju. Ističe da su stabilni, neelastični kupci, poput središnjih banaka, potisnuli „elastične“ kupce, odnosno privatne osobe poput kupaca nakita. Ta stabilna potražnja, tvrdi on, „ključni je čimbenik snage tržišta zlata u razdoblju od 2021. do 2025. godine“.

S druge strane, Thomas Kulp, analitičar u istraživačkom odjelu DZ BANK-a, napisao je za DW: „Glavni pokretač rasta cijene zlata posljednjih godina bilo je gomilanje geopolitičkih neizvjesnosti. Uloga zlata kao 'sigurnog utočišta', s jedne strane, i njegov status jamca neovisnosti, s druge strane, bili su najvažniji čimbenici potražnje.“

Je li zlato još uvijek sigurno utočište?

Zlato se oduvijek smatralo pouzdanim načinom očuvanja vrijednosti novca. Iako se njegova količina ne može povećavati te je podložno špekulacijama, ovaj je plemeniti metal svakako sigurniji od čuvanja novca ispod madraca. No, je li zlato i danas prikladno kao sigurno utočište?

Ne, smatra Frank Schallenberger. Po njegovu mišljenju, veliko ulaganje u zlato nije dobra ideja, ali njegovu ulogu zaštite od rizika ne treba podcijeniti: „Ulaganje od pet ili deset posto portfelja u zlato svakako nije loša ideja jer može smanjiti kolebljivost vrijednosti portfelja.“

„Smatramo da ima smisla držati znatne količine zlata kao sredstvo očuvanja vrijednosti“, kaže Michael Hsueh iz Deutsche Bank Researcha. „Najvažniji razlozi zbog kojih upravitelji deviznih rezervi u središnjim bankama uključuju zlato u svoje portfelje jesu diverzifikacija, zaštita od geopolitičkih rizika i zaštita od inflacije.“

Thomas Kulp iz DZ BANK-a uopće ne dovodi u pitanje smisao zlata kao sredstva očuvanja vrijednosti. „Zlato jest i ostaje krajnje sigurno utočište. U nesigurnim vremenima ili tijekom kriza plemeniti je metal u pravilu vrlo tražen.“ Međutim, upozorava da to ne znači kako njegova cijena ne može biti podložna „ponekad vrlo velikim oscilacijama" te da bi „ulagači to uvijek trebali imati na umu pri raspodjeli svoje imovine“.

Pogled u kristalnu kuglu

Svako predviđanje nosi određeni rizik. To se ne odnosi samo na ispunjavanje loto-listića nego i na gospodarska kretanja. Kada bi većina prognoza bila točna, više ne bi bilo ekonomista ni poslovnih novinara, nego samo mnogo više multimilijunaša.

Dijele li stručnjaci koji su ovdje intervjuirani prognoze Deutsche Bank Researcha? Frank Schallenberger sigurno ne.

„Ne! Snažno tržište zlata, koje je privremeno završilo krajem siječnja, bilo je potaknuto, među ostalim, velikim kupnjama zlatnih ETC-ova i znatnim povećanjem zlatnih rezervi središnjih banaka. Međutim, obje su skupine kupaca trenutačno izgubile dio zamaha. Trenutačno ne vidim dovoljno snažne pokretače koji bi mogli dovesti do udvostručenja ionako već vrlo visoke cijene zlata u sljedećih pet godina.“

Suautor studije Deutsche Banka ostaje pri svojoj prognozi. „Analizirali smo gomilanje zlata u rezervama središnjih banaka zemalja u razvoju kao mogući dugoročni pokretač rasta cijene zlata“, rekao je Michael Hsueh za DW. Stoga očekuje novo povećanje zlatnih rezervi u središnjim bankama, što povezuje s „povratkom povijesti", odnosno s razdobljem koje podsjeća na vrijeme prije završetka Hladnog rata.

Nova, neizvjesna vremena, prema njegovim riječima, dovode do povratka na donju granicu raspona prije 1990. godine – udjela zlata od 40 posto u rezervama središnjih banaka. „Uz pretpostavku da se devizne rezerve zemalja u razvoju smanje s osam na pet bilijuna američkih dolara, to bi moglo odgovarati nominalnoj cijeni zlata od 8000 američkih dolara po unci“, kaže Hsueh.

Analitičar DZ BANK-a Thomas Kulp ipak je oprezniji. Za njega, „s obzirom na događaje posljednjih godina, takve prognoze nisu iznenađujuće“. Ipak, ne vidi tamne oblake na horizontu. „Očekujemo da će cijena zlata u sljedećih dvanaest mjeseci dosegnuti razinu od 5000 američkih dolara. Temeljni pokretači potražnje i dalje su prisutni. Stoga su i naši dugoročni izgledi za cijenu zlata pozitivni.“