Ingra: Znatno bolji rezultat nego lani

Neto dobit Ingre iznosila je 105 milijuna kuna, što je značajno više nego u prvih devet mjeseci lani kad je neto dobit iznosila četiri milijuna kuna.

Prihodi od prodaje u zemlji:
- održavanje i upravljanje nekretninama u iznosu od 7 milijuna kuna (2019. godina: 8 milijuna kuna);
- ostali prihodi u iznosu od 1 milijun kuna (2019. godina: 1 milijun kuna).

Prihodi od prodaje u inozemstvu:
- SR Njemačka u iznosu od 4 milijuna kuna (2019. godina: 5 milijuna kuna);
- isporuka i montaža hidromehaničke opreme u Alžiru u iznosu od 1 milijun kuna (2019. godina: 0 kuna).
Ostali poslovni prihodi u prvih devet mjeseci 2020. godine iznose 121 milijun kuna (2019. godina: 21 milijun kuna).

Struktura ostalih poslovnih prihoda prikazana je u nastavku:
- zakupnina poslovnih prostora u iznosu od 3 milijuna kuna (2019. godina: 3 milijuna kuna);
- otpis/smanjenje obveza u iznosu od 113 milijuna kuna (2019. godina: 15 milijuna kuna);
- naplata starih potraživanja u iznosu od 5 milijuna kuna (2019. godina: 3 milijuna kuna).

Na EBIT maržu značajno utječu jednokratne stavke od restrukturiranja (rezerviranja, vrijednosna usklađenja, dobici od smanjenja obveza, ostali dobici i/ili gubici). U prvih devet mjeseci 2020. godine ostvaren je dobitak od restrukturiranja u iznosu od 132 milijuna kuna (2019. godina: 9 milijuna kuna).

U prvih devet mjeseci 2020. godine smanjen je gubitak iz operativnog poslovanja. EBIT marža prije jednokratnih usklađenja je negativna te iznosi 9 milijuna kuna, što predstavlja poboljšanje u odnosu na isto razdoblje 2019. godine za iznos od 2 milijuna kuna.

Uslijed povećanja neto prihoda od tečajnih razlika i smanjenja kamatnih rashoda, rezultat iz financijskih prihoda/rashoda u prvih devet mjeseci 2020. godine je za šest milijuna kuna veći od istog razdoblja 2019. godine. Povećanje neto prihoda od tečajnih razlika posljedica je činjenice da je najznačajnija imovina Grupe (Arena Zagreb) denominirana u eurima. Manji kamatni rashodi izravna su posljedica procesa financijskog restrukturiranja, odnosno smanjenja zaduženosti.

Porezni rashodi u 2020. godini iznose 34 milijuna kuna, a uzrokovani su transakcijom kupnje obveznica.

Financijski prihodi u 2020. godini iznose 52 milijuna kuna (2019. godina: 38 milijuna kuna) i sastoje se od:
- zakupa Arene Zagreb u iznosu od 34 milijuna kuna, uslijed primjene MSFI-jeva (2019. godina: 34 milijuna kuna);
- tečajnih razlika u iznosu od 18 milijuna kuna (2019. godina: 4 milijuna kuna).

Financijski rashodi u 2020. godini iznose 37 milijuna kuna (2019. godina: 29 milijuna kuna) i sastoje se od:
- kamata po osnovi obveza iz predstečajne nagodbe u iznosu od 19 milijuna kuna (2019. godina: 21 milijun kuna);
- kamata na bankovne kredite u iznosu od 3 milijuna kuna (2019. godina: 4 milijuna kuna);
- tečajnih razlika i ostalih kamata u iznosu od 15 milijuna kuna (2019. godina: 4 milijuna kuna).

Neto financijski dug na dan 30. rujna 2020. godine iznosi 351 milijun kuna (31. 12. 2019. godine: 475 milijuna kuna). Tijekom prvog kvartala 2020. godine podmirena je obveza iz predstečajne nagodbe – PIK instrument. U skladu s odredbama predstečajne nagodbe, vjerovniku PIK instrumenta u vlasništvo su prenesene preostale neprodane nekretnine u sklopu poslovno – stambenog kompleksa Dvori Lapad u Dubrovniku. Nominalna vrijednost podmirene financijske obveze na dan transakcije iznosila je 25 milijuna kuna, dok je knjigovodstvena vrijednost iznosila 17 milijuna kuna.