Riječka luka zakrčena već dva mjeseca

Zakrčenju luke svjedoči i neuobičajeno velik broj brodova koji svakodnevno na sidrištu čekaju na uplovljavanje u luku, kao i vidljivo velik broj kontejnera uskladištenih na zasad jedinom terminalu za njihov prekrcaj na Brajdici.

Dok će mnoge slika pet-šest ili više usidrenih brodova podsjetiti na zlatne dane riječke luke, brodare, pomorske agente i sve ostale uključene u logistički lanac pomorskog transporta takva slika nimalo ne veseli.

Marko Škraljsky, predsjednik Udruge pomorskih agenata Hrvatske (UPAH) kaže za Novi list da je 20. prosinca na sidrištu ispred riječke luke bilo čak jedanaest brodova, što je najveći broj u zadnjih dvadeset godina.

– Iako većini građana i ljudi koji dolaze u Rijeku to izgleda privlačno i daje Rijeci i kvarnerskom zaljevu pitoresknu razglednicu, realnost je nešto drukčija. Brod je, kao i većina prijevoznih sredstava, napravljen da prevozi robu i ljude te donosi korist vlasniku, a svako stajanje košta, i to nemali novac.

Od navedenih 11 brodova, pet je bilo kontejnerskih-linijskih brodova koji su najviše pogođeni čekanjem zbog održavanja rotacije od po desetak i više luka kod direktnih servisa na više kontinenata, do manjih »feeder« brodova, s nešto manje luka u rotaciji, ali bitnih za rasterećenje velikih HUB-ova u Mediteranu, ističe Škraljsky, dodajući kako je, prema dostupnim podacima, dnevni najam kontejnerskog broda kapaciteta prijevoza 6.500 kontejnerskih jedinica (TEU) oko 67 tisuća dolara, a u Rijeku dolaze i brodovi kapaciteta do 15 tisuća TEU-a, čiji je dnevni najam znatno skuplji.

Za situaciju u kojoj je terminal na Brajdici kojim upravlja AGCT već duže vrijeme zakrčen teretom, a brodovi u luci čekaju na iskrcaj, postoji više objektivnih razloga, ističe Škraljsky, posebno ističući željezničku nesreću u Karlovcu, kada je promet željeznicom bio prekinut na tjedan dana, nakon čega su zaredala zatvaranja pruge zbog radova na dionici od Zagreba prema Mađarskoj.

– Na kontejnerskom terminalu stvorilo se veliko zakrčenje kontejnerima koji danima, pa i tjednima, nisu mogli biti otpremljeni prema destinacijama u Mađarskoj i srednjoj Europi. Roba koja čeka u kontejnerima na terminalu ne dolazi u očekivanom roku do krajnjeg korisnika koji trpi materijalnu štetu, a vrlo često prijeti i prekid proizvodnje kada se radi o repromaterijalu.

Brodari penaliziraju korisnika za prekovremeno zadržavanje kontejnera, dok terminal penalizira brodare za okupiranje skladišnog prostora na terminalu naplatom skladišnine za prekovremeno stajanje. Na par tisuća kontejnerskih jedinica iznosi su veliki i svi su nezadovoljni, kaže Škraljsky.

Dodaje da su se na sve navedene probleme nadovezala i učestala olujna juga i bure, što je uzrokovalo prekide lučkih operacija, kao i povremena zatvaranja luke.

Reći će i da su radovi na produbljavanju uz operativnu obalu terminala trajali znatno duže od očekivanog, pa je u upotrebi bio samo jedan vez s dvije dizalice.

Jedna od preostalih dviju bila je, podsjećamo, potpuno uništena u nevremenu prošle godine, dok je druga koja je bila izvan funkcije nekoliko godina, zbog radova na produbljavanju, trenutno u remontu pa terminal i dalje radi sa samo dvije dizalice, unatoč mogućnosti priveza dvaju brodova koja je ostvarena projektom produbljavanja.

Stvari bi se, po tom pitanju, trebale značajno promijeniti tek u drugoj polovici iduće godine, kada bi s radom trebao započeti novi kontejnerski terminal Rijeka Gateway na Zagrebačkoj obali, a na Brajdicu stići nove dvije obalne dizalice generacije super-post Panamax, što će omogućiti prekrcaj s najvećih brodova u punoj visini i širini.

– To neće puno pomoći rješavanju trenutne situacije, ali je svakako dobra stvar za budućnost. Neki od spomenutih razloga koji su doveli do poteškoća su nepredvidivi, ali moraju se očekivati, poput željezničke nesreće, za što, kao i u svakom drugom načinu prijevoza, raste šansa i postotak povećanjem prometa kao i nepredvidive vremenske (ne)prilike.

Kod ostalih spomenutih razloga, posebice zatvaranja pruge zbog planiranih radova, smatramo da mora postojati bolji kanal komunikacije i slušanja potreba tereta koji je najbitniji i osnovni generator razvoja luke, ali i svih infrastrukturnih radova koji se dešavaju.