Slovenija razmatra formiranje novog naciopnalnog avio prijevoznika

Ministarstvo infrastrukture predstavilo je analizu zračne povezanosti Slovenije, au tu su svrhu izrađene dvije studije. Ministrica Alenka Bratušek uvodno je rekla kako su sada prvi put na stolu stvarni podaci o zračnom prometu i šteti koju uzrokuje loša zračna povezanost. Studiju su predstavili Matej Eljon, iz tvrtki Melkom i Fabce, te ekonomist Jože P. Damijan, piše RTV Slovenije.

Tvrtke Melkom i Fabce izradile su analizu podataka o putnicima za razdoblje od 1. studenoga 2017. do 31. listopada 2022. s prognozom do 31. listopada ove godine, a konzultantska tvrtka Grant Thornton izradila je ekonomsku analizu učinaka za to vrijeme s analizom ekonomske opravdanosti osnivanja novog nacionalnog zračnog prijevoznika.
Matej Eljon rekao je da su nakon analize nekoliko baza podataka utvrdili da je trenutna zračna povezanost Slovenije izuzetno loša, u usporedbi s europskim zemljama, lošija je jedino u Bjelorusiji, koja je pod zapadnim sankcijama.

Oporavak broja putnika nakon korona šoka daleko je najgori među europskim zemljama. Prošle godine, u odnosu na 2019., njihov broj u ljubljanskoj zračnoj luci dosegao je 43 posto za izravne letove s Brnika i 55 posto za letove prema čvorištima, odakle su potom putovali na druga odredišta. S druge strane, u Europi je stopa oporavka u usporedivim regionalnim zračnim lukama 89 posto.

Kada je riječ o podacima o kretanju zrakoplova odn godina, stopa obnove u odnosu na 2019. u Ljubljani je 68 posto, dok je u Europi 100 posto za usporedive zračne luke, a 83 posto za sve. Prema podacima Udruženja zračnih prijevoznika, lani je broj putnika u Sloveniji dosegao 56 posto u odnosu na 2019., a u Europi 81 posto.

Prema svim različitim osnovama, zaostatak je bio izražen, rekao je Eljon. I u prvom kvartalu ove godine broj putnika još uvijek je 41 posto ispod razine iz 2019., dok su se zračne luke u regiji već potpuno oporavile. Ni kratkoročne prognoze ne izgledaju baš dobro. U idućih osam tjedana može se očekivati približno isti broj letova kao lani, unatoč novim prijevoznicima u ljubljanskoj zračnoj luci.

Autori analize napominju da najmanje 300.000 putnika godišnje pobjegne u susjedne zračne luke, a prema Eljonu to je konzervativna procjena budući da niskotarifni prijevoznici ne otkrivaju podatke o kupcima karata. Trenutačno potencijal ljubljanske zračne luke procjenjuje na 1,6 milijuna putnika godišnje, što je ipak oko desetinku manje nego u najboljoj 2018. godini.

Ekonomist Jože P. Damijan, u ime autora studije o ekonomskim učincima slabije povezanosti, također je istaknuo da je postkoronavirusni oporavak u drugim zemljama bio izrazit te da je zračni promet danas na razini prije Covida-19, a u Sloveniji je tek oko 60 posto te razine .

Broj izgubljenih putnika zbog loše zračne povezanosti i kolapsa Adria Airwaysa autori su procijenili na oko 1,5 milijuna putnika za razdoblje analize. Riječ je o onima koji bi došli da je Slovenija tako dobro povezana kao druge zemlje.

Ukupni makroekonomski učinci ovog prekida procjenjuju se na oko 260 milijuna eura na godišnjoj razini, a očekuje se da će dodatnih 170 milijuna eura negativno utjecati na slovenski turizam. U razdoblju analize ukupni učinak je oko 1,8 milijardi eura.

Damijan je naveo i druge oportunitetne troškove za putnike, kao što su gubitak vremena, troškovi prijevoza do susjednih zračnih luka i slično; procijenio je njihov učinak za razdoblje 2020.-2022. na oko 140 milijuna eura.

Država može unaprijediti zračnu povezanost na nekoliko načina: javnom uslugom ili subvencioniranjem zračnih prijevoznika, osnivanjem vlastite tvrtke ili javno-privatnim partnerstvom.
U slučaju osnivanja vlastitog zrakoplovnog prijevoznika, prema ocjeni autora, za Sloveniju bi bio najprikladniji model partnerstva s privatnim strateškim partnerom. Njihov osnovni scenarij bio je najam tri manja zrakoplova, uspostava 11 ruta prema dosad najpoželjnijim destinacijama i 60 tjednih veza, ali su preračunali i druge scenarije, s većim avionima i više ruta. Promatrali su projekcijsko razdoblje od 10 godina.

Utvrdili su da bi u slučaju javno-privatnog partnerstva prijelomna točka, kada bi tvrtka mogla postati profitabilna, bila u sedmoj godini. Kumulativni gubitak bi u tom slučaju u šestoj godini dosegao 35 milijuna eura, a nakon desete godine i dalje bi bio 28 milijuna eura.
Autori stoga procjenjuju da bi partnerska tvrtka u početku trebala ddokapitalizirati za najmanje 35 milijuna eura, au slučaju ambicioznijeg početnog obujma poslovanja i negativnog troškovnog scenarija za 70 milijuna eura. No, da su svaki na početku uložili po 50 milijuna eura, tvrtka bi u svakom scenariju bila solventna deset godina.

Uspjeh nove tvrtke ovisio bi, naravno, o uspješnosti marketinga letova i postignutih cijena karata. Tvrtka bi npr. poslovao pozitivno s minimalno 64% popunjenosti zrakoplova i minimalnom cijenom karte od 134 eura, a dugoročna kombinacija za uspješno poslovanje bila bi minimalna cijena od 152 eura i minimalno oko 70% popunjenosti.

Osnivanje novog prijevoznika pod određenim pretpostavkama moglo bi biti ekonomski opravdano, zaključio je Damijan. Nova tvrtka mora biti poslovno vitka, komercijalno uspješna i, barem u početku, konzervativnija.

Prema Damijanovim riječima, model javno-privatnog partnerstva mogao bi biti povoljniji za državu od godišnjeg financiranja prijevoznika.

Ministrica je prije predstavljanja studija za STA izjavila da joj je drago što Vlada sada na stolu ima konkretne i realne ocjene lošeg stanja zračne povezanosti. "Riječ je o više od 100 milijuna negativnih učinaka na slovensko gospodarstvo", naglasila je. Nije željela prejudicirati Vladinu odluku, ali je upozorila da predstoji još nekoliko koraka jer je to zahtjevan proces koji zahtijeva puno koordinacije.