Uljanik i 3. maj od optuženih potražuju čak 119 milijuna eura., suđenje se nastavlja u siječnju

Tužiteljstvo ih inkriminira za zlouporabe u gospodarskom poslovanju i subvencijske prevare, za koje im prijeti kazna do dvanaest godina zatvora. Svi okrivljeni na koje se to odnosi, također, izjavili su kako ne priznaju imovinskopravne zahtjeve za namirenje prouzročene štete koje su još 2020. godine podnijeli Uljanik brodogradilište u stečaju i »3. maj« u ukupnom iznosu od 890 milijuna kuna (119 milijuna eura), što otprilike odgovara težini same optužnice.

Pritom, Uljanik brodogradilište u stečaju potražuje 726 milijuna kuna (96,4 milijuna eura), dok je direktor »3. maja« Edi Kučan ispostavio »račun« od blizu 165 milijuna kuna (22 milijuna eura), a trećemajski opunomoćenik, odvjetnik Ive Orlić, jučer je izvijestio sud da će preciznu specifikaciju imovinskopravnog zahtjeva dostaviti naknadno, piše Novi list.

Velika raspravna dvorana Županijskog suda u Rijeci bila je dobrano popunjena s obzirom na velik broj optuženih, njihovih branitelja i predstavnika medija. O obujmu i zahtjevnosti suđenja svjedoči podatak da sudski spis afere Uljanik broji više od 15.000 stranica, prikupljena su čak 487 dokazna prijedloga, a tijekom suđenja bit će saslušana najmanje 74 svjedoka.

Samo čitanje optužnice, koju je iznio zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Rijeci Igor Bijelić, potrajalo je gotovo punih sat vremena. Prvookrivljeni u ovoj aferi, koja je dobila i svoj sudski epilog, bivši je član uprave Uljanika Marinko Brgić, drugookrivljeni bivši direktor Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić, trećeokrivljeni bivši član Uprave Uljanika Veljko Grbac, a četvrtookrivljeni bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Gianni Rossanda.

Na optuženičkoj klupi još su Rossandin prethodnik na čelu Uprave Uljanika Anton Brajković, bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc, bivši direktori »3. maja« Zdravko Pliško i Maksimilijan Percan, nekadašnji direktor Uljanik Pomorstva za usluge Elvis Pahljina, direktor Uljanik Shipmanagmenta Darko Šorc, bivši direktor »3. maja« Domagoj Klarić te bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan. Zastupnica optužene Uljanik plovidbe, koja danas posluje kao Alpha Adriatic, prokuristica je ove brodarske kuće Martina Banković Vidić.

Kao što je poznato, najteža točka optužnice po inkriminiranoj nastaloj šteti od 736 milijuna kuna odnosi se na gradnju četiri broda koja su se u pulskom brodogradilištu radila za Uljanik plovidbu u razdoblju od 2010. do 2016. godine. Ova točka optužnice direktno inkriminira Brgića, Grpca, Rossandu, Brajkovića, Kranjca i Pahljinu da su na zahtjev i u dogovoru s Pavletićem i Šorcom ugovorili njihovu gradnju, znajući da Uljanik plovidba nije imala u cijelosti osigurana sredstva za njihovu izgradnju, kao i da će to rezultirati teško nadoknadivim gubitkom u poslovanju pulskog škvera. Prema onom što tvrdi tužiteljstvo, financijske obaveze prema ugovorima o gradnji brodova samo su u manjoj mjeri izvršene čime je, tvrdi tužiteljstvo, nastala šteta od oko 736 milijuna kuna.

Uvodni dio

U uvodnom dijelu suđenja, dok su optuženici pred sutkinjom iznosili svoje podatke, pa tako i o svojoj imovini, vlasništvo nad dionicama Alpha Adriatica, ex Uljanik plovidbe prijavili su, uz Pavletića i Šorca, od kojih svaki posjeduje po 32.000 dionica, još i Veljko Grbac 9.000, Anton Brajković oko 17.000 dionica, Rossanda 2.800 te Silvano Kranjc 1.874 dionica. Branitelji prvooptuženog Marinka Brgića Aleksandra Horvat i Mislav Bradica u svom očitovanju na dokazne prijedloge tužiteljstva zatražili su kombinirano financijsko-brodarsko-brodograđevno vještačenje, kao i da se u spis uvrsti vještačenje koje je izrađeno na zahtjev obrane.

Ovo njihovo traženje poduprli su i neki drugi branitelji optuženih. Temeljni postulat za ovakav prijedlog obrane pozivanje je na činjenicu cikličnih razdoblja koja se javljaju u pomorstvu gdje se razdoblja iznimno profitabilnih i visokih vozarina izmjenjuju s krizama, što posljedično diktira i cijene brodova i novogradnji na svjetskom tržištu. Prema takvom tumačenju obrane, gradnja brodova u pulskom brodogradilištu za dioničarsko društvo Uljanik plovidbu bilo je logičan i opravdan poslovni potez za vrijeme kad su navozi zjapili prazni zbog loših vozarina kod brodara. Da je kriza predvidljivo završila, od prodaje ovih brodova svi bi na kraju zaradili, i brodogradilište i Uljanik plovidba, ustvrdila je braniteljica Horvat. Dodala je i da se ne može govoriti o kriminalnom djelu u kontekstu toga da je u vrijeme kad su se gradili ovi brodovi postojala suglasnost resornih ministarstava financija i gospodarstva, kao i krovne institucije Hrvatske brodogradnje-Jadranbroda.

Braniteljica Dragutina Pavletića Marija Budimir konstatirala je, pak, da su ovo jedina četiri broda koja su u Hrvatskoj izgrađena bez državnih potpora. Nastavak rasprave zakazan je od 8. do 12. siječnja te od 5. do 9. veljače iduće godine.

Bivši čelnik Uljanik grupe Gianni Rossanda, pod čijom je upravljačkom palicom ovaj holding doživio financijski sunovrat i kojemu je, uz Marinka Brgića i Veljka Grpca, prema optužnici ŽDO-a u Puli, Nadzorni odbor odobravao pozamašne bonuse za dobro poslovanje, uz menadžersku plaću, jučer je na sudu prijavio plaću od 800 eura koju ostvaruje kao zaposlenik i vlasnik tvrtke Sail Consulting. Marinko Brgić izjavio je da prima oko 1.700 eura, a Veljko Grbac 1.300 eura mirovine. Najveću mirovinu prijavio je bivši direktor Uljanik brodogradilišta Silvan Kranjc – 1.900 eura. Od nekretnina, Rossanda je naveo suvlasništvo dva stana, površine 68 i 90 kvadrata, dva garažna mjesta, a spomenuo je i da je nositelj prava građenja kuće u Pješčanoj uvali. Zadnji Uljanikov direktor Maksimilian Percan pred sutkinjom je naveo da je zaposlen kao voditelj prodaje u Messer Croatia Plinu, da prima plaću od 1.800 eura, a od imovine naveo je da posjeduje samo osobno vozilo Hyundai Tucson iz 2018. godine.

Prvi direktor »3. maja«, nakon integracije u Uljanik grupu, Zdravko Pliško naveo je da prima 1.300 eura mirovine i da nema imovine. Dragutin Pavletić i Darko Šorc naveli su da za svoje poslove koje obavljaju u Alpha Adriaticu, čiji su ujedno i najveći pojedinačni dioničari, mjesečno primaju 9.000 eura. Od ostale imovine, Pavletić je naveo suvlasništvo nad obiteljskom kućom površine 300 četvornih metara i s okućnicom te dionice Alpha Adriatica. Darko Šorc izjavio je da nema nekretnina u svom vlasništvu.