GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Adrović: Kamatna stopa vraćanja prešutnih prekoračenja oko 7,3 posto

Adrović: Kamatna stopa vraćanja prešutnih prekoračenja oko 7,3 posto
RJEŠENJE?
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 08.09.2021 / 20:29
Autor: SEEbiz
ZAGREB -Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka u Dnevniku HTV-a govorio je prešutnim minusima i minusima na tekućim računima građana.

- Kod prešutnog prekoračenja se ne treba utvrđivati kreditna sposobnost klijenta i ona nema ograničenja na efektivnu kamatnu stopu. Kod nekih klijenata koji imaju 7+7, gdje njihova kreditna sposobnost dopušta, oni će moći zadržati 7+7 ili 14.000 dopuštenog minusa. Kod nekih, nažalost, će to priječi mogućnost njihovog kreditnog zaduženja i nešto će biti smanje dio koji se odnosi na prešutno prekoračenje', objasnio je Adrović na HTV-u.

Na pitanje da li prešutnog prekoračenja neće biti, već će postati dopušteni minus, Adrović je rekao da će još vidjeti kako će se to točno zvati. HNB želi da to ostanu dva produkta.

Još ne znaju koliko bi bio rok vraćanja novca, planira se da bi bilo na 12 rata uz "vrlo ugodnu kamatnu stopu". Nemaju podatak na koliko bi se to klijenata trebalo odnositi.

Adrović je rekao kako je jedna banka već nagovijestila da je spremna odobriti kredit na 12 mjesečnih rata uz kamatnu stopu od 7,3% na sva prešutna prekoračenja. Na pitanje planiraju li da kamata bude oko 7,3%, rekao je da tako planiraju, "to je ionako niža kamata od prosječnih kamata na dopuštena prekoračenja.

Osvrnuo se na to koliko su građani bili svjesni koliko im je dopušteni, a koliko prešutni minus, smatra da bi svi to trebali znati.

'Kod dopuštenog minusa su išli potpisati ugovor. Kod prešutnog prekoračenja, sama riječ kaže, on je zaključen ugovorom na temelju ugovora o otvaranju tekućeg računa. Svakom klijentu su trebale doći obavijesti banke u kojem ih se obavještava koliko je prešutni minus, do kada ga mogu koristiti, koja je kamatna stopa i troškovi korištenja', dodao je. Vjeruje da su mnogi građani dobili te obavijesti.

Adrović je naglasio da traže dobra rješenja i da se pojača zaštita potrošača i da ne proizvedu situaciju u kojoj bi ukinuli barem one najmanje minuse. Dodao je kako je kod prešutnih prekoračenja najčešće riječ o malim iznosima od 2.000-4.000 kn na građane koji u taj minus ulaze 1. u mjesecu, većinom plaćaju režije i čekaju plaću.

Tagovi: prešutni minusi, Hrvatska udruga banaka, Zakon o potrošačkom kreditiranju, minusi na tekućem računu, Hrvatska narodna banka
PROČITAJ I OVO
Erste banka u Hrvatskoj značajno povećala dobit u 2023.
SNAŽAN RAST
Erste banka u Hrvatskoj značajno povećala dobit u 2023.
ZAGREB - Prema nekonsolidiranom financijskom izvještaju, koji obuhvaća rezultate banke bez ovisnih društava, neto dobit u 2023. godini iznosila je 219 milijuna eura, u odnosu na 130 milijuna eura u 2022.
OTP će si iz svojih slovenskih banaka isplatiti 147 milijuna eura dividende
DIVIDENDA
OTP će si iz svojih slovenskih banaka isplatiti 147 milijuna eura dividende
BUDIMPEŠTA - Mađarska bankarska grupacija OTP danas je održala glavne skupštine dviju banaka u Sloveniji, Nove KBM i SKB banke.
Njemačka i Francuska predvode poziv EIB-u da pojača financiranje obrane
POZIV
Njemačka i Francuska predvode poziv EIB-u da pojača financiranje obrane
BRUXELLES - Njemačka i Francuska pridružile su se skupini od dvanaest zemalja Europske unije u pozivu Europskoj investicijskoj banci da poveća financiranje obrane kao sredstva za jačanje sigurnosti bloka u svjetlu ruske agresije.
OECD: Spajanje UBS-a i Credit Suissea rizik za gospodarstvo
OCJENE
OECD: Spajanje UBS-a i Credit Suissea rizik za gospodarstvo
ŽENEVA - Spajanje dvije vodeće banke UBS i Credit Suisse stvorilo je "nove rizike i izazove" za švicarsko gospodarstvo, upozorila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Crna Gora pregovara sa Svjetskom bankom o novom kreditu do 180 milijuna eura
PREGOVORI
Crna Gora pregovara sa Svjetskom bankom o novom kreditu do 180 milijuna eura
PODGORICA - Ministarstvo financija i Svjetska banka vode pregovore o sklapanju Zajma za razvojnu politiku (DPL) u iznosu do 80 milijuna eura, kojim bi se osigurala dodatna sredstva za financiranje proračuna, odnosno stvaranje fiskalne pričuve.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE