Novi donji kreditni limit temeljit će se na minimalnim životnim troškovima i nekim dodatnim čimbenicima. Viceguverner i viceguverner Banke Slovenije Primož Dolenc pojasnio je da će se pri izračunu godišnjeg dohotka potrošača uzeti u obzir i dječji doplatak te neka druga socijalna davanja koja su do sada bila isključena.
"Osnovna ideja akcije je prepoznati kreditnu sposobnost onog uskog kruga ljudi koji trenutno nemaju tu mogućnost, ali su prema našem stručnom mišljenju sposobni otplaćivati određeni iznos kredita. Riječ je o osobama čija neto plaća kreće se negdje između minimalne i prosječne plaće i čiji su iznosi do sada bili ograničeni na 76 posto minimalne plaće", dodao je Dolenc.
Uvest će jedinstvenu gornju granicu omjera godišnjeg troška servisiranja duga i godišnjeg neto prihoda zajmoprimca. Ona će sada biti određena u iznosu od 50 posto, neovisno o visini prihoda. Istovremeno će se smanjiti i postotak dopuštenih prekoračenja unutar te razine, i to s deset posto na tri posto.
Narodna skupština je krajem ožujka izmijenila Zakon o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava, čime mogućnost kreditiranja više nije nužno vezana uz zakonodavstvo u području ovrhe. Promjenu su pozvali Ministarstvo financija i Banka Slovenije, koji su prilikom podizanja minimalne plaće upozorili da je kreditna sposobnost zajmoprimaca s primanjima do prosječne plaće znatno smanjena. Nakon izmjene zakonodavstva, Banka Slovenije može uspostaviti takve uvjete kreditiranja koje smatra primjerenima.
Skok minimalne plaće izgurao je one s najnižim plaćama iz mogućnosti dobivanja kredita.
"Banka Slovenije pokušala je riješiti ovaj dio potrošača prošle godine kada je uspostavila deset posto izuzeća", rekao je Dolenc. Prema podacima središnje banke, banke su prošle godine vrlo malo koristile taj udio olakšica, no u prvom kvartalu ove godine on je kod stambenih kredita narastao na oko sedam posto.
Prema izračunima Banke Slovenije, povećat će se kreditna sposobnost potencijalnih zajmoprimaca s niskim primanjima, dok za one s višim primanjima praktički neće biti promjena. Maksimalni anuitet za one s neto primanjima od 878 eura iznosit će 133 eura, a za one koji imaju između 1000 i 1500 eura oko 170 eura. Za one s primanjima iznad 1800 eura razlike praktički neće biti.
Prema procjenama Banke Slovenije, ova mjera neće značajno povećati potražnju za kreditima, budući da je zajmoprimaca s vrlo niskim primanjima relativno malo. Dajemo im tu mogućnost, rekao je Dolenc. Propisane mjere minimalni su standard kojeg se banke moraju pridržavati. Hoće li, ovisi o poslovnom modelu banaka.
