ECB upozorava na posljedice poreza na aktivu banaka

I potpredsjednik ECB-a je za današnje Finance upozorio da takvi porezi ne bi smjeli pogoršati kreditiranje i naštetiti solventnosti banaka.

Mišljenje ECB-a o porezu – Nacrt zakona o obnovi nakon kolovoških poplava i klizišta predviđa uvođenje poreza na ukupnu imovinu banaka i štedionica za razdoblje od pet godina, u iznosu od 0,2 posto ukupne imovine – upozorava da se, suprotno poreznim propisima, koje su uvele druge države članice, dodatni porez u Sloveniji ne bi obračunavao samo na neto prihod od kamata ili vrijednost koja se odnosi na kamatnu maržu, već na cjelokupnu bilancu.

“Potreban je oprez kako ovakva porezna osnovica ne bi potaknula kreditne institucije da suze svoju bilancu smanjenjem kreditne aktivnosti snažnije nego što bi to trebalo biti sa stajališta monetarne politike. S tim u vezi, ECB napominje da se obujam kreditiranja u Sloveniji već smanjio i da bi uvođenje novog poreza moglo dodatno ograničiti kreditnu aktivnost”, upozorava ECB u svom mišljenju.

Mišljenje ECB-a početkom listopada zatražilo je Ministarstvo financija, koje je krajem listopada središnjoj banci proslijedilo i nacrt zakona o obnovi, a ECB je napisala mišljenje koje se u studenome objavljuje u Službenom listu EU. 2.

Kaže da ograničavanje kreditiranja pridonosi nepovoljnijim uvjetima za klijente, a viši troškovi i manja ponuda kredita mogu negativno utjecati na realni gospodarski rast.

U međuvremenu je potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos u razgovoru za Finance rekao da ECB nije za takve poreze, jer takvo oporezivanje ne bi trebalo kočiti kreditiranje i prelijevanje učinaka mjera monetarne politike u sustav, te ne bi trebalo štetiti solventnost banaka.

Prema njegovim riječima, ECB je dao mišljenja Litvi, Španjolskoj, Italiji, a sada i Sloveniji. "Svi planirani porezi nisu isti, ali se u svakom mišljenju ističe da ne bi trebali pogoršati kreditiranje i ne naštetiti solventnosti banaka", rekao je de Guidos.

Udruženje banaka Slovenije smatra da bi usvajanje predloženog poreza imalo dugoročne negativne posljedice za kreditiranje i otpornost bankovnog sustava, kao i za njegovu konkurentnost i sposobnost dobivanja sredstava od vlasnika ili investitora.

Kako je za današnje Dela rekla direktorica udruge Stanislava Zadravec Caprirolo, predloženo oporezivanje znatno je veće nego drugdje, a porez je namijenjen srednjoročnom financiranju proračuna, dok su u nekim drugim zemljama usvojili jednokratna porezna opterećenja. Prema njezinu mišljenju, planirana slovenska regulacija bit će znatno lošija za investitore i vlasnike, što će utjecati na dostupnost kapitala i cijenu, a druga posljedica bit će kontrakcija kreditne aktivnosti i bilančne sume.