Erste banka u Hrvatskoj značajno povećala dobit u 2023.

Rast neto dobiti rezultat je poboljšanog operativnog rezultata, koji primarno proizlazi iz povećanja kamatnih prihoda kao posljedice poteza nositelja monetarnih politika te rasta tržišnih kamatnih stopa, ali i porasta ukupnog volumena kredita. Neto kamatni prihod tako je povećan s 232 milijuna eura u 2022. na 353 milijuna eura u 2023., dok je neto prihod od naknada i provizija zabilježio porast sa 79 milijuna eura u 2022. na 87 milijuna eura u 2023. Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost očekivano je smanjen uvođenjem eura, te je u prošloj godini iznosio 14 milijuna eura, u odnosu na 41 milijun eura u 2022.

„Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima u protekloj godini, koju su obilježili pozitivni trendovi u svim segmentima našeg poslovanja, daljnji rast tržišnih udjela, kao i nastavak kvalitetnog partnerskog odnosa s klijentima koji se očituje u vrlo visokim ocjenama njihovog korisničkog iskustva. Kreditna aktivnost ostala je solidna – u suprotnosti s međunarodnim trendom – posebice u retail segmentu koji je zabilježio zdravi rast u protekloj godini. S druge strane, korporativni segment zabilježio je niži rast u usporedbi s rekordnom 2022. godinom, ali u isto vrijeme ostao na solidnom putu jednoznamenkastog ukupnog rasta“, izjavio je Christoph Schoefboeck, predsjednik uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d. („banka“), komentirajući poslovanje u 2023. godini.

„Veliki izazov predstavljao je rastući trend kamatnih stopa u eurozoni, kao posljedica politike Europske središnje banke („ECB“) s ciljem borbe protiv inflacije. Imajući u vidu vrlo konkurentno okruženje u Hrvatskoj, kao i pozitivne učinke uvođenja eura te općenito vrlo visoku razinu likvidnosti bankovnog sustava, ukupna monetarna transmisija bila je prilično umjerena, posebice u usporedbi s tržištima izvan eurozone. Takav umjereni rast kamatnih stopa pozicionirao je Hrvatsku u skupinu zemalja unutar EU s usporedivo nižim troškovima financiranja, s vrlo visokim mjestom na rang listi zemalja s povoljnim uvjetima kreditiranja“, dodao je.

Ukupna aktiva banke krajem prosinca 2023. iznosila je 13,3 milijardi eura, 2,7% manje u odnosu na kraj 2022., kada je iznosila 13,6 milijardi eura. Ukupni krediti klijentima na dan 31. prosinca 2023. iznosili su 7,8 milijardi eura, 9,2% više u odnosu na 7,1 milijardi eura krajem 2022. Ukupni depoziti klijenata banke na dan 31. prosinca 2023. iznosili su 10,8 milijardi eura, 1% više u odnosu na kraj 2022. godine, kada su iznosili 10,7 milijardi eura. Smanjenje depozita zabilježeno u prvoj polovici 2023., koje je ponajprije bilo posljedica očekivanog i unaprijed anticipiranog prelijevanja dijela depozitnih sredstava u alternativne oblike ulaganja, dominantno u tzv. narodne obveznice i obvezničko izdanje banke te djelomično u tzv. investicijske fondove s dospijećem, u potpunosti je nadoknađeno rastom u drugoj polovici protekle godine.

Neto dobit ESB grupe nakon manjinskog utjecaja u 2023. iznosila je 241 milijuna eura, u odnosu na 156 milijuna eura u 2022. Neto kamatni prihod ESB grupe iznosio je 410 milijuna eura, u odnosu na 282 milijuna eura u 2022. Neto prihod od provizija i naknada iznosio je 125 milijuna eura, u odnosu na 117 milijuna eura u 2022. Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost u prošloj godini iznosio je 15 milijuna eura, u odnosu na 40 milijuna eura u 2022.

Ukupna aktiva ESB grupe krajem prosinca 2023. iznosila je 14,8 milijardi eura, 1,5% manje u odnosu na kraj 2022., kada je iznosila 15,0 milijardi eura. Ukupni krediti klijentima na dan 31. prosinca 2023. iznosili su 8,5 milijardi eura, što je 9,1% više u odnosu na kraj 2022., kada su iznosili 7,7 milijardi eura. Ukupni depoziti klijenata ESB grupe na dan 31. prosinca 2023. iznosili su 11,4 milijardi eura, 1,8% više u odnosu na kraj 2022., kada su iznosili 11,2 milijarde eura.

RAST DIGITALNIH KANALA
Digitalna rješenja banke nastavila su trend kontinuiranog i stabilnog rasta tijekom 2023. godine. Ukupan broj aktivnih korisnika George online bankarstva krajem 2023. iznosio je oko 410 tisuća, 13% više u odnosu na kraj 2022., kada je aktivnih korisnika bilo oko 362 tisuća. Istovremeno je ukupni volumen transakcija u 2023. iznosio 5,3 milijardi eura, 32% više u odnosu na godinu ranije. Broj korisnika KEKS Pay aplikacije krajem 2023. dosegao je 411 tisuća, što je 29% više u odnosu na 318 tisuća krajem 2022. Ukupan volumen transakcija KEKS Payem u 2023. godini iznosio je 150 milijuna eura, 76,5% više u odnosu na godinu ranije.

NASTAVAK DOPRINOSA RASTU I RAZVOJU DOMAĆEG TRŽIŠTA KAPITALA
Izdanjem tzv. „preferred senior“ obveznice u lipnju prošle godine, u ukupnom iznosu od 90,1 milijuna eura, banka je još jednom potvrdila poziciju najaktivnijeg izdavatelja obveznica među financijskim institucijama u Hrvatskoj. Osim izdanja vlastite obveznice, kao jedan od vodećih agenata sudjelovala je i u dva izdanja obveznica Republike Hrvatske na domaćem tržištu kapitala, u ožujku i studenom 2023., pri čemu je obveznica izdana u ožujku po prvi put ikada bila ponuđena malim ulagateljima putem mreže poslovnica uključenih banaka. Erste banka je uz mrežu poslovnica omogućila upis i putem George online bankarstva. Uz to, krajem lipnja i početkom srpnja 2023. banka je kao jedan od agenata sudjelovala i u uspješnom izdanju obveznica ZG Holdinga, u ukupnom iznosu od 305 milijuna eura, čime je nastavila pružati dodatan impuls razvoju domaćeg tržišta kapitala u cjelini.

SILAZNI TREND NPL PLASMANA
Proteklu je godinu obilježio je i nastavak silaznog trenda kretanja tzv. NPL (nenaplativih i djelomično naplativih) plasmana. Tako je njihov udio na razini banke krajem 2023. iznosio 2,9%, u odnosu na 3,4% krajem prosinca 2022. Na konsolidiranoj razini ESB grupe, udio NPL plasmana krajem 2023. iznosio je 3,0%, u odnosu na 3,6% krajem 2022.

OČEKIVANJA
„Kada govorimo o 2024. godini, ostajemo optimisti. Domaća komponenta rasta ostaje podržana snažnim tržištem rada te rastom realnih primanja građana, dok na strani investicija u nadolazećem razdoblju i dalje svjedočimo znatnom potencijalu EU fondova. Izvozna komponenta rasta reflektirat će u velikoj mjeri gospodarska kretanja unutar EU, a što trenutačno vidimo i kao glavnu nepoznanicu, odnosno rizik za 2024. Nakon normalizacije poslije pandemije, turizam i dalje vidimo kao važan čimbenik rasta, ali u ipak izgledno manjem obujmu. Da rezimiramo, nakon stope rasta od 2,8% u 2023., u ovoj godini očekujemo sličnu dinamiku te stopu rasta od oko 3%, pri čemu trenutačni gospodarski moment sugerira i mogućnost za nešto snažniji gospodarski rast u ovoj godini“, istaknuo je Schoefboeck.

„Neovisno o tome što je ova godina izborna, strukturne reforme ne bi trebale stati ili usporiti, već je potrebno dodatno potaknuti njihovu dinamiku. Unatoč svemu, Hrvatska i dalje zauzima samo prosječno mjesto na rang-listama konkurentnosti, kao npr. Doing business, i tu sigurno ima prostora za napredak. Upravo to će posebno postati važno kako će financiranje iz europskih fondova postupno usporavati prema kraju desetljeća. Radi se, naravno, o dugoročnom procesu, koji ne smije više biti odgađan. Također, ne treba zaboraviti niti potrebu daljnjeg jačanja pravne sigurnosti za domaće i strane investitore“, dodao je Schoefboeck.

„Općenito, pozicija Erste banke na hrvatskom tržištu čvrsta je i stabilna. Imamo lidersko mjesto u brojnim segmentima poslovanja, najvišu ocjenu bonitetnih kuća (A-, Fitch Ratings, 2023) među bankama i drugim tvrtkama na domaćem tržištu, a prošle smo godine osvojili i ukupno devetu Zlatnu kunu za najuspješniju hrvatsku banku. Snažna i stabilna kapitalna pozicija, visoka razina likvidnosti, vrlo visok stupanj povjerenja klijenata, kao i pripadnost jakoj matičnoj grupaciji koja regiju srednje i istočne Europe vidi kao svoje temeljno tržište, u fokus našeg poslovanja stavlja efikasnost, inovativnost i težnju prema izvrsnosti, kojima želimo dati doprinos rastu i razvoju hrvatskog gospodarstva, potičući i promičući prosperitet svakog našeg zaposlenika, klijenta te hrvatskog društva u cjelini“, zaključio je Schoefboeck ovom prigodom.