Najveći broj zahtjeva odnosi se na nenamjenske kredite, a manji udio zahtjeva za moratorijem se odnosi na stambene kredite.
„Banke su pokazale spremnost pomoći građanima i poduzećima te su proaktivno djelovale i ranije nego što je slučaj u većini europskih država. Cjelokupno poslovanje prilagodile su u kratkom roku kako bi građani i poduzeća imali pravovremenu podršku banaka. U ovom trenutku za mjere odgode plaćanja prijavilo se gotovo 40.000 građana i poduzetnika, a s obzirom na to da su procedure za podnošenje zahtjeva nedavno pokrenute, očekujemo da će ta brojka znatnije rasti. Banke u skladu s postojećim modelom imaju mogućnost pojedinačno pristupati svakom zahtjevu i vjerujem da će pronaći zadovoljavajuća rješenja za klijente koji su najviše pogođeni ovom krizom“, izjavio je direktor HUB-a, Zdenko Adrović.
Model odgode plaćanja kreditnih obveza u trajanju do 6 mjeseci fleksibilan je i u skladu s najboljim praksama Europske unije. Za najugroženije sektore poput turizma, mogućnost trajanja moratorija proširena je do sljedeće turističke sezone, što predstavlja i veću razinu pomoći od predloženih 12 mjeseci odgode plaćanja. Moratorij koji banke provode tijekom izvanredne situacije nije standardan iz razloga što je ta mogućnost ponuđena velikom broju klijenata, a tijekom moratorija klijentima se ne naplaćuje glavnica i kamata.
Obračunava se isključivo redovna kamate bez zateznih kamata i ostalih troškova koji se pojavljuju prilikom redovitog ugovaranja moratorija na kreditne obveze.
Solemnizacija ugovora postoji s vrlo jasnim razlogom, a to je pojašnjavanje smisla i posljedice dodatka ugovora koji se potpisuje s bankom. Dakle, solemnizacija je jedan od instrumenata informiranja i pravne zaštite potrošača, a ne samo trošak. Trošak solemnizacije nije u nadležnosti banaka te banke od tog troška ne zarađuju. Kako bismo pomogli građanima i u tom području, Hrvatska udruga banaka pozvala je nadležne institucije da razmotre mogućnosti smanjivanja troškova solemnizacije, a vjerujemo da će to i poduzeti kako bi umanjili trošak za građane.
Banke u Hrvatskoj od početka krize uzrokovane pandemijom koronavirusom aktivno rade naiznalaženju dodatnih mogućih rješenja kako bi se u najvećoj mjeri očuvala gospodarska aktivnost i zaštitila likvidnost građana i tvrtki. Važno je podsjetiti na osnovnu ulogu banaka, a to je upravljanje tuđim novcem, odnosno novcem građana i poduzeća koji svoju štednju ulažu u banke. Koncept je temeljen na povjerenju i održivosti što je ključni element za siguran rad financijskih institucija.
„Treba naglasiti da je u ovom kontekstu potrebno sagledati sveukupnost situacije te je ekonomskoj sferi i bankama kao krvotoku svakog gospodarstva, potrebno pristupati pažljivo, uvijek vodeći računa o očuvanju njihove stabilnosti. Destabiliziran financijski sustav ne bi mogao osigurati podršku izlasku iz krize niti bi imao kapacitet za pomoć onima kojima je to najpotrebnije u ovoj situaciji“, izjavio je Zdenko Adrović.
Hrvatska udruga banka poziva na konstruktivan i na argumentima utemeljen dijalog te pozdravlja svaku razmjenu mišljenja i stavova s ciljem iznalaženja kvalitetnih i održivih rješenja, u interesu hrvatskih građana i cjelokupnog gospodarstva. Trenutačna situacija i izazovi s kojima se suočavamo, zahtijeva koordinirani pristup svih dionika na tržištu, a uloga financijskih institucija u tome od velike je važnosti.
