HNB oprezno o kamatnim stopama nakon ulaska u eurozonu

Novinari N1 televizije provjerili su s Hrvatskom narodnom bankom hoće li sada kreditni uvjeti biti u nekim faktorima sličniji bankama u drugim članicama. Evo što kažu.

“Kod interpretacije učinaka ulaska Hrvatske u europodručje na kamatne stope na kredite u bankama treba biti oprezan. Prava formulacija, koju je HNB uvijek koristio, je da će kamatne stope na kredite u hrvatskim bankama ulaskom u europodručje biti niže u odnosu na situaciju da Hrvatska nije pristupila europodručju. Dakle, kamatne stope u narednom godinama mogu rasti i padati, ali će njihova razina biti niža nego da Hrvatska nije usvojila euro”, upozoravaju iz HNB-a.

Također, dodaju, da se zbog rasta referentnih kamatnih stopa ESB-a u narednom periodu očekuje i porast tržišnih kamatnih stopa koje se ugrađuju u izračun kamatnih stopa na kredite može se reći da će reakcija kamatnih stopa u Hrvatskoj biti blaža nego u slučaju da nije uveden euro.

Objašnjavaju i to da bi se razumjelo zašto će kamatne stope u Hrvatskoj biti niže nego u slučaju da euro nije uveden važno je znati da kamatne stope na kredite u bankama ovise o nizu činitelja, među kojima su najvažniji rizik zajmoprimca, rizik države u kojoj zajmoprimac i banka posluju, regulatorni trošak, trošak izvora sredstava i marža koju banka određuje i ugrađuje u kamatnu stopu te da ulazak Hrvatske u europodručje povoljno djeluje na uvjete financiranja svih sektora kroz dva ključna kanala.

“Prvi kanal djeluje kroz smanjenje rizika države, što onda posredno utječe i na kamatne stope koje banke zaračunavaju svojim klijentima. Naime, ulaskom u europodručje gotovo u potpunosti je nestao valutni rizik za klijente domaćih banaka. Aktualna analiza HNB-a pokazuje da su se troškovi financiranja države zaista smanjili u odnosu na usporedive zemlje već i zbog same najave ulaska u europodručje”, ističu iz HNB-a. Također, dodaju da drugi kanal djeluje kroz smanjenje regulatornog troška bankarskog posredovanja.

“Naime, ulaskom u europodručje stopa za obračun obvezne pričuve smanjila se na 1 posto, a u potpunosti je ukinuta obveza održavanja minimalno potrebnih deviznih potraživanja. To sve znatno povećava slobodna novčana sredstva u hrvatskim bankama. K tome, s obzirom na to da ključne kamatne stope ESB-a uključuju i kamatnu stopu na depozite banaka kod središnje banke (trenutačno 2 posto), od početka ove godine banke će ostvarivati kamatne prihode na svoje depozite kod središnje banke, čime će se dodatno smanjiti regulatorni trošak”, objašnjavaju.

Ističu kako navedeni činitelji ublažavaju i odgađaju učinke pooštravanja vanjskih uvjeta financiranja na rast kamatnih stopa na domaćem tržištu pa su one i dalje na razmjerno povoljnim razinama iako se pooštravanje uvjeta financiranja počelo blago prelijevati na kamatne stope banaka u Hrvatskoj.

Također povoljan učinak članstva Hrvatske u europodručju posebno se očituje u zamjetno nižim kamatnim stopama u odnosu na usporedive zemlje EU koje nisu usvojile euro poput Mađarske, Rumunjske, Češke i Poljske, uvjeravaju iz HNB-a.

Podsjećaju da su kamatne stope na prvi put ugovorene kredite poduzećima u domaćoj valuti u tim zemljama u listopadu iznosile od 8,7 posto do 10,3 posto.

“S druge strane, u Hrvatskoj je kamatna stopa na ukupne prvi put ugovorene kredite poduzećima iznosila 2,8 posto što je neznatno više nego u europodručju, ali manje nego primjerice u Njemačkoj u kojoj se poduzeća zadužuju po 3,0 posto”.

Također, dodaju, kako su slična kretanja bila i za stambene kredite budući da su se kamatne stope u četiri spomenute zemlje koje nisu uvele euro u listopadu kretale od 6,2 posto do 9,8 posto.

“U Hrvatskoj je pak trošak stambenog financiranja iznosio 2,6 posto što je istovjetno europodručju i manje nego u Njemačkoj s 3,4 posto”, podsjećaju iz HNB-a, prenosi N1.