HNB povisio stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala na 1,5 posto

Svrha podizanja stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala jest jačanje otpornosti banaka u okružju i dalje povišenih cikličkih sistemskih rizika, ponajviše u obliku snažnog rasta bankovnih kredita nefinancijskom privatnom sektoru te rasta cijena stambenih nekretnina, navode iz HNB-a.

Cijene stambenih nekretnina i nadalje rastu po izrazito visokim godišnjim stopama, konstatiraju u HNB-u, dodajući da su u četvrtom tromjesečju 2022. porasle za 17,3 posto, što je najviši porast još od 2004., a godišnja stopa rasta u prvom tromjesečju 2023. iznosila je 14,7 posto.

Isto tako, stambeni krediti nastavili su snažno rasti, pri čemu su u svibnju porasli za 9,6 posto na godišnjoj razini, dok je ukupno kreditiranje kućanstava poraslo za 6,6 posto u istom razdoblju. Ističu i da će provedba novoga kruga subvencioniranja stambenih kredita, koji se prvenstveno isplaćuju u razdoblju od svibnja do srpnja, poticati i idućih mjeseci snažno stambeno kreditiranje.

Kada je riječ o kreditiranju sektora nefinancijskih poduzeća, stopa rasta tih kredita blago se usporila od početka tekuće godine, ali se i dalje nalazi na povišenim razinama od 13,1 posto u svibnju 2023., ocjenjuju u HNB-u.

Takva kretanja, navode iz HNB-a, zadržala su pokazatelje cikličkoga sistemskog rizika na razinama koje indiciraju potrebu za višom stopom protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, kako bi se pravodobnim izdvajanjem dodatnoga kapitala ojačala otpornost banaka u slučaju materijalizacije nepovoljnih ekonomskih i financijskih scenarija.

Stopa ovoga zaštitnog sloja od njegova uvođenja 2015. iznosila je 0 posto za sve kreditne institucije u Hrvatskoj, a od 31. ožujka 2023. protuciklički zaštitni sloj primjenjuje se sa stopom od 0,5 posto. Od 31. prosinca 2023. stopa se povećava na 1 posto te, najnovijom odlukom, od 30. lipnja 2024. na 1,5 posto.

Iz HNB-a još navode da je domaći bankovni sustav stabilan i profitabilan te u agregatu održava znatne viškove kapitala, što omogućuje jačanje zaštitnih slojeva kapitala bez nepovoljnog utjecaja na trošak i dostupnost bankovnog financiranja.

Istodobno, ističu, veći zaštitni slojevi povećat će prostor za djelovanje HNB-a u slučaju materijalizacije spomenutih sistemskih rizika te ako bude potrebno poduprijeti kontinuitet kreditne aktivnosti banaka. Ako to ocijeni potrebnim, u slučaju znatnog pogoršanja ekonomskih i financijskih uvjeta, HNB može trenutačno otpustiti protuciklički zaštitni sloj u cijelosti ili djelomično, ili odustati od najavljenog povećanja.