GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Kamatne marže hrvatskih banaka niže od onih u zemljama Nove Europe

Kamatne marže hrvatskih banaka niže od onih u zemljama Nove Europe
MARŽE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 28.10.2020 / 17:25
Autor: SEEbiz
ANALIZA - Analiza kretanja neto kamatne marže banaka u 27 europskih zemalja od kraja 2007. godine naovamo pokazuje da je neto kamatna marža hrvatskih banaka u najvećem dijelu promatranog razdoblja bila niža od prosječne neto kamatne marže u zemljama Nove Europe, kaže se u HUB analizama.

Ta marža je očekivano veća od neto kamatnih marži u europodručju zbog slabijeg gospodarskog i financijskog razvitka, ostanka većine država Nove Europe izvan europodručja, koje utječe na niže marže, i općeg stanja rizika na koje utječe i kvaliteta institucija. Politika koja bi se usredotočila na poboljšanje kvalitete institucija i uvođenje eura ima dobre izglede za neposredno stvaranje uvjeta za smanjenje neto kamatne marže banaka. Pritom ne treba izgubiti iz vida i posredne učinke koji bi se mogli materijalizirati kroz stvaranje uvjeta za optimizaciju angažmana kapitala i prevenciju pretjeranih skokova omjera loših kredita kakve smo vidjeli u prošlosti.

Tri su važna zaključka:

• Prosječna neto kamatna marža u europodručju stabilna je u dugom roku i kreće se na razini neznatno ispod 1,3%.
• Prosječna neto kamatna marža u zemljama Nove Europe (prosjek bez Hrvatske) približno je dva puta veća od prosječne neto kamatne marže europodručja. Do kraja 2017.
pokazivala je trend smanjenja, ali je potom trend pada zaustavljen.
• Neto kamatna marža hrvatskih banaka u dugom roku oscilira oko stabilnog prosjeka. Očekivano je veća nego u europodručju, ali je u najvećem dijelu prikazanog
razdoblja bila manja od prosjeka u zemljama Nove Europe. Korelacija hrvatske neto kamatne marže naspram marže Nove Europe bila je uska do 2014., potom su slijedile tri
godine približne stagnacije, a od kraja 2017. neto kamatna marža u Hrvatskoj ponovo se nalazi u padu dok u Novoj Europi bilježi rast.


Marže u Hrvatskoj nakratko su se izjednačile s prosječnom kamatnom maržom banaka u zemljama Nove Europe u razdoblju 2014. - 2017., no nakon 2017. ponovo su se našle u padu. Operativni troškovi važna su odrednica neto kamatne marže. Rast obujma transakcija (kreditni rast) također je povezan s nižim maržama. I omjer kapitala banaka ima statistički značajan utjecaj u većini modela, pri čemu je veća kapitalizacija povezana s većim maržama. Veća rizičnost portfelja zahtijeva relativno više kapitala, a veći sistemski i makroekonomski rizik znači veći zahtijevani povrat na kapital. To djeluje relativno jače u zemljama poput Hrvatske, gdje je kapitalizacija banaka visoka (iznad 23% prema zadnjim podacima). Utjecaj kapitala djeluje povrh utjecaja kreditne kvalitete koji je mjeren pomoću omjera loših kredita. NPL omjer se u većini modela sukladno očekivanjima potvrđuje kao čimbenik koji utječe na veće marže. To bi moglo značiti da visina kapitala i utjecaj kapitala na marže djeluje povrh utjecaja kreditnog rizika, a to se objašnjava osjetljivošću ukupnog omjera kapitala na ukupnost rizika poslovanja banaka.

Profitabilnost koja je mjerena pomoću povrata na aktivu ROA ima apriori dvojben utjecaj. Statički gledano, veća stopa profitabilnosti povezana je s višom neto kamatnom maržom. Međutim, dinamički gledano, veća profitabilnost znači veću financijsku stabilnost, sposobnost za izbjegavanje bankarskih kriza, a to može značiti nižu kamatnu maržu. Ovo istraživanje je pokazalo da prevladava drugi, dinamički učinak: bankarstvo u EU nije igra nulte sume u kojoj se novostvorena vrijednost u bankovnom sektoru samo raspodjeljuje između vlasnika i klijenata banaka. Profit donosi stabilnost i rast uz posredan učinak na smanjenje marže.

Stopa rasta BDP-a ima statistički signifikantan (i pozitivan) učinak samo u jednom modelu. Ovaj rezultat nije iznenađenje, jer ova se varijabla u empirijskim istraživanjima često pokazuje nesignifikantnom i predznak joj često varira. Najvažniji rezultat analize odnosi se na dokaz da je kvaliteta institucija povezana s nižim neto kamatnim maržama. Utjecaj je naročito izražen za varijablu učinkovitosti vlade iz sustava World Governance Inidcators i za pokazatelj kvalitete insolvencijskog okvira iz sustava Doing Business. Rezultat je robustan i nakon uključivanja varijable nominalnog BDP po stanovniku u model. Tako se potvrđuje da kvaliteta institucija ima utjecaj na marže i povrh varijabli s kojima je očekivano korelirana, kao što su dostignuti stupanj gospodarskog razvitka i financijska dubina.

Izbjegavanje bankarske krize, odnosno stabilnost bankarskog sustava, povezana je s nižim kamatnim maržama. Isto vrijedi za članstvo u europodručju. To je, vjerojatno, rezultat nižih regulatornih troškova u zemljama koje su uvele euro. Rezultati se uz pomoć ocijenjenih parametara iz panel regresijske analize ne mogu jednostavno preslikati na preporuke kreatorima financijske politike. Ocijenjene parametre nije moguće koristiti za kvantitativno predviđanje učinaka koje bi intervencije na strani objašnjavajućih varijabli mogle imati na neto kamatnu maržu. Ipak, na temelju prikazanih rezultata moguće je izvesti neke opće zaključke.

Na listi objašnjenja postoje varijable na koje je veoma teško ili rizično utjecati politikama. Na primjer, kreditni rast ovisi o monetarnoj politici koja ne može biti vođena kriterijem učinka na neto kamatnu maržu, kao i o potražnji za kreditima koju kreatori politika nemaju pod izravnom kontrolom jer ovisi o autonomnim odlukama kućanstava i poduzeća. Također, poznato je da prebrz rast kredita može voditi neželjenoj akumulaciji rizika. U krajnjem slučaju, može izazvati bankarsku krizu za koju je pokazano da utječe na rast kamatne marže. Očito riječ je o složenom sustavu u kojem su moguće nenamjeravane posljedice intervencija. Isto tako, ukupan omjer kapitala banaka najčešće nije moguće aktivno smanjivati zbog rizika ugroze stabilnosti sustava.

Visina kapitalnih omjera banaka jedan je od instrumenata koji može spriječiti prebrzu akumulaciju loših kredita (NPL) zbog riskiranja značajnijih udjela sredstava vlasnika koji promiču pažnju kreditora. Ponovno vidimo primjer djelovanja složenih odnosa u istom takvom sustavu: iako, statički gledano, viši kapitalni omjeri utječu na veće marže, dinamički gledano, ako visina omjera kapitala pomaže kontroli NPL-a, posredni učinak na neto kamatne marže može biti negativan.

Razmatranje uloge kapitala i NPL-a upućuje na smjer djelovanja kreatora politike. Naime, ako na omjere kapitala i loših kredita nije moguće izravno djelovati, postavlja se pitanje što činiti da bi se utjecalo na uzroke njihove visine? Ukupan rizik u sustavu određuje visinu spomenutih varijabli. Na ukupan rizik može se djelovati preko slobodnih objašnjavajućih varijabli koje kreatori politike imaju pod neposrednim nadzorom.

To su, prije svega, institucionalna kakvoća i članstvo u europodručju. Ta dva utjecaja mogu se nalaziti u međusobnoj sprezi ako uvođenje eura podrazumijeva bolje institucije, prije svega, veću učinkovitost vlade i poboljšanu kvalitetu insolvencijskog okvira. Prema tome, politika koja bi išla za poboljšanjem kvalitete institucija i uvođenjem eura ima dobre izglede za proizvodnju neposrednih uvjeta za smanjenje neto kamatne marže.

Pritom ne treba izgubiti iz vida moguće posredne učinke koji bi se mogli materijalizirati kroz stvaranje uvjeta za optimizaciju angažmana kapitala i prevenciju pretjeranih skokova NPL-a kakve smo imali u prošlosti.

Tagovi: HUB nalize, Hrvatska udruga banaka, kamatne marže, Nova Europa, eurozona, profitabilnost banaka, povrat na kapital
PROČITAJ I OVO
Kredit EBRD-a od 85 miliona evra za prvu deonicu autoputa Niš-Priština
FINANSIRANJE
Kredit EBRD-a od 85 miliona evra za prvu deonicu autoputa Niš-Priština
BEOGRAD - Ministar finansija Siniša Mali potpisao je danas ugovor o kreditu od 85 miliona evra za projekat izgradnje autoputa Niš - Merdare sa regionalnom direktorkom EBRD-a za Zapadni Balkan Žužanom Hargitai, za prvu deonicu od Niša do Pločnika.
Dvije obvezujuće ponude za Croatia banku sukladne postavljenim kriterijima
PONUDE
Dvije obvezujuće ponude za Croatia banku sukladne postavljenim kriterijima
ZAGREB - Dvije od tri zaprimljene obvezujuće ponude za kupnju Croatia banke su sukladne postavljenim kriterijima i s obzirom na njihovu sličnost u novom su krugu zatražene dodatne korekcije ponuda, sukladno čemu će uslijediti daljnji koraci, izvijestili su u srijedu iz DAB-a.
Krediti poduzećima u godini porasli 6,1%
PLASMANI
Krediti poduzećima u godini porasli 6,1%
ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti poduzećima za investicije i obrtna sredstva na kraju rujna iznosili su 65,4 mlrd. kuna.
Zagrebačka banka uvela plaćanje na internetu metodom biometrijske autentifikacije
USLUGE
Zagrebačka banka uvela plaćanje na internetu metodom biometrijske autentifikacije
ZAGREB - Klijenti Zagrebačke banke od sada svoja plaćanja na internetu mogu obavljati još brže i sigurnije.
Davidson Kempner kupuje portfelj loših kredita grčkog Alpha Banka
LOŠI KREDITI
Davidson Kempner kupuje portfelj loših kredita grčkog Alpha Banka
ATENA - Grčki Alpha Bank objavio je danas kako je odabrao američki investiicijski fond za kupca njegova portfelja loših kredita.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE