Kreditiranje stanovništva zaslužno za rast ukupnih kredita

Rast ukupnih kredita u odnosu na svibanj potaknut je kreditnom aktivnošću u sektoru stanovništva budući da su stambeni krediti porasli za 0,1 mlrd. eura, a gotovinski nenamjenski za otprilike 50 mil. eura. Prema navodima iz središnje banke, u lipnju je iznos odobrenih stambenih kredita manji u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine unatoč provođenju novog kruga državnih subvencija stambenih kredita, što može biti povezano sa štrajkom službenika u pravosuđu.

Krediti nefinancijskim poduzećima ostali su na mjesečnoj razini gotovo nepromijenjeni budući da je rast kredita za obrtna sredstva neutraliziran smanjenjem kredita za investicije, sindiciranih kredita i prekoračenja po transakcijskim računima.

Rast ukupnih kredita domaćim sektorima nastavio se usporavati na godišnjoj razini, s 9,3% u svibnju na 9,2% u lipnju. Tome je doprinijela snažna kreditna aktivnost u istom razdoblju prethodne godine, odnosno učinak baznog razdoblja. Rast kredita nefinancijskim poduzećima nastavio se blago usporavati (s 13,9% u svibnju na 13,5% u lipnju), a rast kredita stanovništvu nastavio se ubrzavati (sa 6,5% na 6,6%), prije svega kao odraz ubrzavanja rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (s 5,7% na 6,3%). Rast stambenih kredita se, s druge strane, nastavio blago usporavati na godišnjoj razini (s 9,5% na 9,2%). Općenito, transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, promjene tečaja, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.

Promatrano na osnovi stanja, ukupni krediti iznosili su na kraju lipnja 42,1 mlrd. eura (-0,1% mjesečno odnosno +6,8% godišnje). Na osnovi stanja, promatrano po sektorima, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 14,4 mlrd. eura ostali su gotovo nepromijenjeni na mjesečnoj razini (-0,1% ili -15,7 mil.). Godišnja stopa rasta nastavila je usporavati peti mjesec zaredom, a u lipnju se spustila na 13% (+1,7 mlrd. eura) u odnosu na 13,5% zabilježenih u svibnju 2023. Na godišnjoj razini, rast kredita za obrtna sredstva blago je usporio na 2,3% (+100 mil. eura) te su ukupni krediti za obrtna sredstva iznosili na kraju lipnja 4,5 mlrd. eura (+0,9% ili +41,3 mil. eura na mjesečnoj razini). Istovremeno su krediti za investicije zabilježili pad od 23,8 mil. eura ili 0,4% u odnosu na svibanj, a iznosili su na kraju lipnja 5,6 mlrd. eura, pri čemu je godišnja stopa rasta usporila s 10,7% u svibnju na 9,4% u lipnju (+482 mil. eura).

S druge strane, krediti kućanstvima s iznosom od 20,7 mlrd. eura porasli su u odnosu na svibanj za 1,1% ili 215,4 mil. eura, dok je u odnosu na lipanj prethodne godine rast iznosio 1,2 mlrd. eura ili 6,1%. Promatrano prema strukturi, stambeni krediti na koje se odnosi gotovo polovina ukupnih kredita plasiranih kućanstvima, s iznosom od 10,3 mlrd. eura, na mjesečnoj su razini ostvarili rast od 1,4% ili 145 mil. eura.

U odnosu na lipanj 2022. stambeni krediti porasli su za 858,1 mil. eura ili 9,1%. Druga najveća stavka, gotovinski nenamjenski krediti, s udjelom od 36,5% u ukupnim kreditima kućanstvima i iznosom od 7,6 mlrd. eura, zabilježili su mjesečni rast od 0,9% (+69,5 mil. eura) te rast na godišnjoj razini od 5,3% (+384 mil. eura).

Krediti općoj državi, od kojih se glavnina (85,4%) odnosi na kredite središnjoj državi, na kraju lipnja iznosili su 6,6 mlrd. eura. Uz pad u odnosu na lipanj prošle godine za 156,7 mil. eura (-2,3%), u odnosu na svibanj zabilježeno je smanjenje za 225 mil. eura ili 3,3%. Pri tome se većina kredita središnjoj državi odnosila na dugoročne kredite (s dospijećem višim od 5 godina).

U idućim mjesecima očekujemo da će se nastaviti sužavati razlika između godišnje stope rasta ukupnih kredita i inflacije.