GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Nastavljen trend ubrzanja rasta kredita stanovništvu na godišnjoj razini

Nastavljen trend ubrzanja rasta kredita stanovništvu na godišnjoj razini
KREDITI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 08.09.2023 / 19:25
Autor: RBA analize
AMALIZA - Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu iznosili su krajem srpnja 20,9 mlrd. eura.

Na osnovi stanja, krediti plasirani stanovništvu porasli su za 1,3 mlrd. eura ili 6,4% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, dok je u odnosu na kraj 2022. zabilježen solidan rast od 5,3% (+1,05 mlrd. eura). Od početka godine dinamika godišnjeg rasta ukupnih kredita stanovništvu postupno ubrzava. Na mjesečnoj razini, promatrana kategorija porasla je za 1,1% ili 220,4 mil. eura.

Na osnovi transakcija, prema navodima iz središnje banke, godišnji rast nastavio je ubrzavati, sa 6,6% u lipnju na 6,9% u srpnju. Promatrano po instrumentima, godišnji rast generiran je ubrzanjem rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (s 6,3% na 6,8%) te stambenih kredita (s 9,2% na 9,5%).

Na osnovi stanja, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 0,8% mjesečno i 5,8% godišnje. Krajem srpnja iznosili su 7,64 mlrd. eura ili 36,5% ukupnih kredita. Rast promatrane kategorije ubrzava od početka godine na godišnjoj razini, a pozitivne godišnje stope rasta traju od srpnja 2021. U odnosu na kraj 2022. zabilježeno je povećanje za 427,3 mil. eura ili 5,9%. Navedeno može zrcaliti očekivan rast kamatnih stopa, rastuće potrebe za financijskim pozajmicama te, s druge strane, snažniju sklonost nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih (i realnih) plaća.

Stambeni krediti s iznosom od 10,5 mlrd. eura čine gotovo polovinu ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. U srpnju je zabilježen rast od 1,5% mjesečno i 9,3% godišnje. Stambeni krediti zabilježili su najsnažniji godišnji rast od srpnja 2022., a rezultat je to novog kruga dodjele državnih subvencija za stambene kredite. U odnosu na kraj 2022. stambeni krediti porasli su za 5,7% ili 566,5 mil. eura.

Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 794 mil. eura (3,8% ukupnih kredita), zabilježila su pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine uz stagnaciju u odnosu na lipanj. U odnosu na srpanj 2022. pad je iznosio 8,1% ili 70,1 mil. eura. Na godišnjoj razini pad promatrane kategorije traje od kraja 2022. Krediti po kreditnim karticama (1,9% ukupnih kredita) iznosili su na osnovi stanja 391,7 mil. eura, a u srpnju je zabilježen rast na godišnjoj i blagi pad na mjesečnoj razini. U odnosu na srpanj 2022. krediti spomenute kategorije porasli su sedmi mjesec zaredom, a stopa rasta iznosila je 6,2% godišnje. Na mjesečnoj razini pad je iznosio skromnih 0,2%.

Unatoč kontinuiranom podizanju referentnih kamatnih stopa ESB-a, kamatne stope na kredite sektoru stanovništva nastavljaju rasti skromnom dinamikom. Kako navode u središnjoj banci, stanovništvo se u srpnju zaduživalo po malo višim kamatnim stopama u odnosu na mjesec ranije, posebice kada je riječ o stambenim kreditima. Kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite u srpnju se povećala za 20 baznih bodova u odnosu na lipanj, na razinu od 3,27%, pri čemu je vidljiv utjecaj manjih iznosa prvi put ugovorenih stambenih kredita u okviru državnog programa subvencioniranja (koji se obično odobravaju uz nižu kamatnu stopu od tržišnih prosjeka).

Istodobno je kamatna stopa na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kredite ostala gotovo nepromijenjena te je u srpnju iznosila 5,84%. Kao ograničavajući čimbenik na izraženiju promjenu kamatnih stopa na kredite stanovništvu posebno se može izdvojiti i zakonska regulacija, odnosno zakonsko ograničenje najviše dopuštene kamatne stope na kredite s promjenjivom stopom. U nastavku godine očekujemo daljnje sužavanje razlike između stope rasta kredita stanovništvu i stope rasta potrošačkih cijena, odnosno očekujemo zadržavanje slične dinamike rasta kredita stanovništvu.

Tagovi: krediti, kreditiranje, ukupni krediti, Hrvatska narodna banka, krediti poduzećima
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka banka: Neto dobit u prvom kvartalu porasla 25%
SKOK
Zagrebačka banka: Neto dobit u prvom kvartalu porasla 25%
ZAGREB - Zagrebačka banka (Zaba) u prvom tromjesečju 2024. ostvarila je dobit nakon oporezivanja od 135 milijuna eura, što je za 27 milijuna eura ili 25 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuje financijsko izvješće te banke objavljeno u petak.
Slovenske banke u prva dva mjeseca više nego udvostručile čistu dobit
SNAŽAN RAST
Slovenske banke u prva dva mjeseca više nego udvostručile čistu dobit
LJUBLJANA - Banke u Sloveniji su u prva dva mjeseca ove godine ostvarile gotovo 160 milijuna eura dobiti prije oporezivanja, što je 2,3 puta više nego u istom razdoblju lani. Neto dobit porasla je gotovo 2,6 puta, na 138,6 milijuna eura, podaci su Banke Slovenije.
Lucić: Kibernetička sigurnost postala prevladavajući rizik u poslovanju banaka
BANKARI
Lucić: Kibernetička sigurnost postala prevladavajući rizik u poslovanju banaka
OPATIJA - Na 27. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište, koja se 25. i 26. travnja održava u Opatiji, održao se okrugli stol na kojemu su sudjelovali čelni ljudi najvećih hrvatskih banaka.
Dobit Barclaysa pala, ali nadmašila očekivanja
SOLIDNO
Dobit Barclaysa pala, ali nadmašila očekivanja
LONDON - Barclays je u četvrtak izvijestio o neto dobiti u prvom tromjesečju koja se može pripisati dioničarima od 1,55 milijardi funti (1,93 milijarde dolara), nadmašivši očekivanja i vrativši britanskom zajmodavcu na dobit usred velike strateške promjene.
SID banka: Neto dobit u 2023. skočila 90%
UZLET
SID banka: Neto dobit u 2023. skočila 90%
LJUBLJANA - SID banka lani je ostvarila 15,6 milijuna eura čiste dobiti, što je nešto manje od 90 posto više nego godinu prije. Krediti nebankarskom sektoru porasli su za približno tri posto, na 1,43 milijarde eura, objavila je Državna banka za izvoz i razvoj.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE