GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Poslovanje banaka pogoršano u prvom kvartalu, no kreditni portfelj poboljšan

Poslovanje banaka pogoršano u prvom kvartalu, no kreditni portfelj poboljšan
BANKARSKI SEKTOR
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.06.2020 / 13:04
Autor: SEEbiz
ANALIZA - U jeku koronakrize u ožujku i travnju, hrvatski građani poklonili su povjerenje hrvatskim bankama i štednji u kunama, piše u novom izdanju publikacije HUB Pregled 2/2020 .

Bijeg iz rizičnijih oblika imovine odnosno povećana sklonost držanju depozita doveli su do rasta ukupnih depozita građana kod banaka za više od 6 milijardi kuna od prosinca 2019. do travnja 2020. Stopa rasta u odnosu na travanj 2019. iznosila je 7,2%. U isto vrijeme, udjel deviznih depozita blago je smanjen s 63,6% na 63,5%. Time je još jednom potvrđena važnost stabilnih banaka u kriznim vremena.

Prije koronakrize, zaključno s mjesecom ožujkom, moglo se primijetiti ubrzanje rasta stambenih kredita. Njihova je godišnja stopa rasta (8,4%) nakon duljeg razdoblja gotovo dostigla rast gotovinskih nenamjenskih kredita (9,1%) u ožujku. Iako je mjesec travanj u uvjetima zatvaranja donio neizbježnu kontrakciju potražnje za kreditima stanovništva, stanje kredita stanovništvu potkraj travnja zadržano je na višoj razini u odnosu na kraj prošle godine.

Pritom hrvatski građani mnogo više štede nego što uzimaju kredite, pa su ukupni depoziti građana kod banaka na kraju travnja iznosili oko 217 milijardi kuna, a ukupni krediti kućanstvima oko 134 milijardi kuna, što daje omjer kredita i depozita za sektor kućanstva od 61,7%. Kod obje najvažnije vrste kredita zadržan je trend rasta udjela kredita u domaćoj valuti. Udjel kunskih kredita bez valutne klauzule u ukupnim gotovinskim kredita povećan je od kraja prosinca 2019. do kraja travnja 2020. sa 75% na 76,1%, a u ukupnim stambenim kreditima sa 30,5% na 30,6%. Niži udjel čistih kunskih kredita u stambenim kreditima posljedica je njihove dulje ročnosti odnosno nedostatka dugoročnih kunskih izvora za financiranje kredita.

Učinci krize nisu se mogli osjetiti do kraja ožujka te se kvaliteta kreditnog portfelja početkom godine nastavila poboljšavati. Omjer loših kredita (NPL) smanjen je s 5,52% na 5,36% u prvom tromjesečju prije svega zahvaljujući poboljšanju kakvoće portfelja kredita trgovačkim društvima. Unatoč tome, operativni rezultat banaka počeo se značajno pogoršavati u istom razdoblju. Neto dobit svih banaka od 1,07 milijardi kuna bila je za 22,9% niža nego u prvom tromjesečju 2019. Neto kamatni prihod pao je za 3,7%, neto prihod od provizija i naknada za 6,3%, a ukupni neto prihodi iz poslovanja za čitavih 10%. Početak pogoršanja rezultata početkom godine uzrokovao je pad izglađenog 12-mesečnog povrata na prosječni kapital s 9,8% na 9,3%.

U isto vrijeme, poboljšanje kreditnog portfelja dovelo je do izdvajanja značajno manjeg iznosa rezervacija do kraja prvog kvartala. To znači da će povećanja rezerviranja uslijed posljedica koronakrize, koja predstoje u preostalom dijelu ove godine, vrlo brzo potisnuti ukupnu dobit prema dolje, vrlo vjerojatno i u negativnu zonu.

Međutim, treba podsjetiti da hrvatske banke imaju jednu od najviših stopa ukupnog kapitala u svijetu. Na kraju prvog tromjesečja stopa je iznosila 23,4%. Premda nešto niža nego potkraj 2019., ova stopa se i dalje nalazi na blago rastućem trendu kapitalizacije banaka. Ona ujedno jamči otpornost i sposobnost hrvatskih banaka da s jedne strane pruže sigurnost depozitima klijenata, a s druge osiguraju kreditnu podršku perspektivnim projektima hrvatskih poduzeća, iako uvjeti bankarskog poslovanja nisu normalni kada ne postoji mogućnost pokretanja
postupaka prisilne naplate, a moratoriji na otplate masovno se odobravaju.

Prema podacima HNB-a na dan 10. svibnja, od 42 325 zahtjeva građana za odobrenje moratorija odobreno je 20 607 ili 48,7%. Odbijeno je svega 1 934 ili 4,6%, a ostali su bili u obradi. Istovjetni omjeri kod trgovačkih društava su 47,4% i 3,4%.

Udjel deviznih u ukupnim depozitima stanovništva smanjivao se do sredine 2006. kada je dotaknut minimum od oko 62%. Početak krize u drugoj polovici 2008. doveo je do porasta udjela deviznih depozita na gotovo 80%. Od tada se udjel deviznih u ukupnim depozitima kućanstava smanjuje sporim tempom. Krajem travnja 2020. omjer se kretao ispod 64% i nalazi se približno na razinama iz 2009. godine. Kriza uzrokovana korona virusom nije dovela do značajne valutne supstitucije u kratkom roku.

Snažan rast troškova amortizacije (ulaganje u sustave). Zabilježen je i pad rezervacija za čak 60% (utjecaj korone će snažno povećati ovu stavku i dodatno smanjiti rezultat). U prvom kvartalu banke bilježe smanjenje neto dobiti za oko 23% ili oko 320 milijuna kuna.

Hrvatske banke imaju natprosječni povrat na aktivu i ispodprosječan povrat na kapital u međunarodnoj perspektivi, što je posljedica vrlo velikog angažiranog kapitala, zaključuje se u analizi.

Tagovi: hrvatske banke, Hrvatska udruga banaka, kreditni portfelj, kreditiranje, rezervacije za kredite, troškovi rezerviranja
PROČITAJ I OVO
Spojile se Budapest Bank, MKB Bank i Takarekbank
SPAJANJE
Spojile se Budapest Bank, MKB Bank i Takarekbank
BUDAPEST - Budapest Bank i MKB banka koje su u državnom vlasništvu potpisale su ugovor o spajanju sa štednom grupom Takarekbank (MTB) i time je stvorena druga po veličini mađarska bankarska grupacija.
Unatoč krizi, štednja građana kod banaka porasla 4% godišnje
ŠTEDNJA
Unatoč krizi, štednja građana kod banaka porasla 4% godišnje
ZAGREB – Premda ovogodišnji Dan štednje zbog posljedica krize COVID-19, obilježava najdublja recesija u svijetu od Drugog svjetskog rata, sredstva građana kod hrvatskih banaka nastavila su rasti po godišnjoj stopi od oko 4%.
Nova banka: Neto dobit u devet mjeseci pala 11,6%
PAD
Nova banka: Neto dobit u devet mjeseci pala 11,6%
BANJA LUKA - Banjalučka Nova banka ostvarila je za period januar-septembar neto dobit od 9,0 miliona KM.
Pristigle tri obvezujuće ponude za preuzimanje Croatia banke
PONUDE
Pristigle tri obvezujuće ponude za preuzimanje Croatia banke

ZAGREB - Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) izvijestila je u petak da je zaprimila tri obvezujuće ponude za kupoprodaju dionica Croatia banke.

Neto dobit HPB-a smanjena 3,2 posto
PAD
Neto dobit HPB-a smanjena 3,2 posto
ZAGREB - Hrvatska poštanska banka (HPB) je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 164,9 milijuna kuna, što je 3,2 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, podaci su iz financijskog izvješća te banke objavljenog na Zagrebačkoj burzi.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE