Raiffeisen i OTP predvode konsolidaciju banaka u regiji

S ekonomskim rastom postavljenim na najviših 7% u nekim balkanskim zemljama, "prosci", uključujući austrijsku Raiffeisen Bank International i mađarsku OTP banku Nyrt, predvode akcije spajanja na tržištima koja bi se mogla pridružiti Europskoj uniji u roku od deset godina.

Širom ponekad turbulentnog Balkana objavljeno je više od 20 poslova od 2019. godine dok zajmodavci nastoje povećati tržišni udio kako bi stekli prednost u troškovima i održali profitabilnost, posebno jer pandemija smanjuje marže.

- Želimo biti dio ove konsolidacije za koju vidimo da se ubrzava, rekao je u intervjuu za Bloomberg Hannes Cizek, voditelj strategije i inovacija u Raiffeisenu.

- Sviđa nam se tržište, vidimo zamah i vidimo izglede u Srbiji, gdje je austrijska banka upravo kupila jedinicu Credit Agricole SA kako bi stvorila trećeg najvećeg zajmodavca u zemlji.

Analitičar Bloomberg Intelligencea Tomasz Noetzel naveo je u nedavnom izvještaju da se spajanja i preuzimanja ubrzavaju u regiji jer se "banke iz EU-a usredotočuju na podršku pobjednicima, osiguravanju razmjera i izlasku iz sub-scale poslovanja."

Sporazumi se poklapaju s odlukom EU u decembru da proširi pristupne pregovore sa Srbijom, najvećom od šest balkanskih zemalja koje teže pridruživanju bloku, oživljavajući proces koji je godinama pokazivao mali napredak. Iako su još uvijek daleko od izvjesnih, izgledi za članstvo jačaju ulaganja na Balkanu, a banke žele biti među prvima.

Veći poslovi najavljeni od sredine godine također uključuju kupnju OTP-a NKBM-a za stvaranje najveće banke u Sloveniji, članici EU-a, te kupnju albanske jedinice Alpha Bank SA.

Srpska AiK Banka AD pristala je kupiti četiri jedinice Sberbank of Russia PJSC u zemljama koje su nekada bile Jugoslavija.

OTP je u odgovoru e-poštom na pitanja Bloomberga rekao da "nastavlja pregovore o akviziciji u nekoliko zemalja" na Balkanu, uključujući neka tržišta na kojima je već prisutan. Mađarski zajmodavac privučen je pozitivnim ekonomskim izgledima regije, nižom penetracijom i okruženjem s većim prinosom, navodi se.

Europska centralna banka, vodeći regulator na kontinentu, dala je priznanje spajanjima u januaru, kada je objavila smjernice koje pokazuju da neće kažnjavati "vjerodostojne integracijske planove" jer bi više konsolidacije moglo pomoći u rješavanju dugotrajnih problema i omogućiti zajmodavcima da se natječu bolje u odnosu na veće globalne kolege.

Privlačnost srpskog tržišta pojačana je činjenicom da je prije Covida riješilo problem nenaplativih kredita, što je opet oslabilo kreditnu kvalitetu. Za "fragmentirana tržišta s vrlo malim maržama, pandemija je značila značajan pad otpornosti, posebno za manje banke", navodi Udruženje banaka Srbije u e-poruci Bloombergu.

Srbija se, međutim, snažno oporavila, s potrošnjom i investicijama u domaćinstvima koji su ove godine potaknuli ekonomsku ekspanziju od 7,3 posto, objavila je Erste Grupa u nedavnom istraživanju, podižući svoju prognozu. Hrvatska, članica EU, te Albanija, na putu su rasta od najmanje 8 posto u 2021.

Groznica spajanja proširila se i na lokalne zajmodavce, kao što je slovenska Nova Ljubljanska banka, koja je postala četvrti najveći igrač u Srbiji nakon kupnje državne Komercijalne banke 2020.
Glavni izvršni direktor NLB-a Blaž Brodnjak očekuje da će se konsolidacija balkanskih banaka "znatno ubrzati".

Njegova banka nastoji ući u Albaniju i ponovno steći uporište u Hrvatskoj, što bi -- kao podsjetnik na borbenu nedavnu historiiju regije - zahtijevalo od slovenske i hrvatske vlade da riješe desetljećima star spor oko obaveza NLB-ove prethodnice, Ljubljanske banke.

Ako bude uspješna, NLB bi bila prva banka s prisutnošću u svim državama koje su nekada bile Jugoslavija, te bi postala "regionalni prvak" i "prirodni izbor za upravljanje platnim i komercijalnim transakcijama, trgovinskim i robnim tokovima u regiji, rekao je Brodnjak u telefonskoj izjavi.