Slovenija: Odsad lakše do kredita

Ako je prije klijentu nakon sklapanja kredita na računu moralo ostati 915 eura, sada je dovoljno da mu ostane 754 eura.

U srpnju počinje primjenjivati prilagođena makrobonitetna mjera Banke Slovenije kojom se ublažavaju ograničenja potrošačkog kreditiranja i postavlja nova donja granica kreditne sposobnosti. Fotografija: Shutterstock
U srpnju počinje primjenjivati prilagođena makrobonitetna mjera Banke Slovenije kojom se ublažavaju ograničenja potrošačkog kreditiranja i postavlja nova donja granica kreditne sposobnosti. Fotografija: Shutterstock
Novi donji kreditni limit sada se temelji na minimalnim životnim troškovima. Njih svakih šest godina izračunava Institut za ekonomska istraživanja Ministarstva rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti. Iznos će po potrebi uskladiti Banka Slovenije s općim povećanjem cijena i drugim čimbenicima.

Od danas, dakle, na temelju trenutnih minimalnih životnih troškova iznos minimalne kreditne sposobnosti iznosi 745 eura. Do sada je iznosila 915 eura.

Ako potrošač uzdržava člana obitelji, nakon plaćanja mjesečnih obveza na računu mora ostati i iznos za uzdržavane članove obitelji.

U međuvremenu, granica omjera godišnjeg troška servisiranja duga i godišnjeg neto prihoda dužnika sada je postavljena na 50 posto, neovisno o visini prihoda. Pri izračunu godišnjeg dohotka potrošača također će se uzeti u obzir dječji doplatci i neke druge socijalne naknade.

U međuvremenu je smanjen postotak dopuštenog prekoračenja granice omjera godišnjeg troška servisiranja duga i godišnjeg neto prihoda, i to s deset posto na tri posto.

Prema izračunima Banke Slovenije, predstavljenima početkom lipnja, ovim će se mjerama kreditna sposobnost potencijalnih zajmoprimaca s niskim primanjima povećati, dok za one s višim primanjima praktički neće biti promjena. Maksimalni anuitet za one s neto primanjima od 878 eura bit će 133 eura, a za one s između 1000 i 1500 eura iznosit će približno 170 eura. Za one s mjesečnim primanjima većim od 1800 eura razlike praktički neće biti.

Izračuni Banke Slovenije pokazuju da bi maksimalni anuitet za par s neto primanjima u visini prosječne neto plaće i jednim djetetom mogao porasti sa sadašnjih 531 eura na 898 eura, za par s dvoje djece s 257 eura na 678 eura, za par s troje djece na 521 euro, a za jednoroditeljsku obitelj s jednim djetetom s 45 eura na 262 eura.

Prema procjenama Banke Slovenije, ova mjera neće značajno povećati potražnju za kreditima, budući da je zajmoprimaca s vrlo niskim primanjima relativno malo. "Dajemo im tu mogućnost", rekao je u lipnju viceguverner Primož Dolenc. Slično je prije nekoliko dana rekao i prvi čovjek NLB-a Blaž Brodnjak, koji je bio jedan od najglasnijih zagovornika labavljenja regulatornih ograničenja kreditiranja.

Nova, blaža pravila Banke Slovenije omogućila je i izmjena zakona o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava iz ožujka, koja je potrošačima omogućila veću dostupnost kredita. Naime, omogućio je bankarskom supervizoru da neovisno o svakoj promjeni minimalne plaće odredi makrobonitetne mjere u području ograničenja kreditiranja stanovništva.

Prethodno je bio vezan uz Zakon o ovrsi i osiguranju, koji za utvrđivanje osnovnih životnih troškova koristi minimalnu plaću, a osnovni životni troškovi definirani su kao 76 posto bruto minimalne plaće.