Na osnovi stanja, krediti plasirani stanovništvu porasli su za 1,4 mlrd. eura ili 7,1% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, dok je u odnosu na kraj 2022. zabilježen solidan rast od 6,2% (+1,2 mlrd. eura). Od početka godine dinamika godišnjeg rasta ukupnih kredita stanovništvu postupno ubrzava. Na mjesečnoj razini, promatrana kategorija porasla je za 0,9% ili 190,4 mil. eura.
Na osnovi transakcija, prema navodima iz središnje banke, godišnji rast nastavio je ubrzavati, sa 6,6% u lipnju odnosno sa 6,9% u srpnju na 7,6% u kolovozu. Promatrano po instrumentima, godišnji rast generiran je ubrzanjem rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (sa 6,8% na 7,4%) te stambenih kredita (s 9,5% na 10,1%). U odnosu na srpanj, krediti stanovništvu porasli su za 194 mil. eura, od čega se 64% ili 124 mil. eura odnosi na stambene kredite. Gotovinski nenamjenski zabilježili su rast na mjesečnoj razini za 55 mil. eura.
Na osnovi stanja, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 0,7% mjesečno i 6,4% godišnje. Krajem kolovoza iznosili su 7,7 mlrd. eura ili 36,4% ukupnih kredita plasiranih kućanstvima. Rast promatrane kategorije ubrzava od početka godine na godišnjoj razini, a pozitivne godišnje stope rasta traju od srpnja 2021. U odnosu na kraj 2022. zabilježeno je povećanje za 481 mil. eura ili 6,7%. Navedeno može zrcaliti očekivan nastavak rasta kamatnih stopa, rastuće potrebe za financijskim pozajmicama te, s druge strane, snažniju sklonost nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih (i realnih) plaća.
Stambeni krediti s iznosom od 10,6 mlrd. eura čine više od 50% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. U kolovozu je zabilježen rast od 1,2% mjesečno i 9,9% godišnje. Solidan rast stambenih kredita zrcali još uvijek posljednji krug dodjele državnih subvencija za stambene kredite. U odnosu na kraj 2022. stambeni krediti porasli su za 7,0% ili 689,2 mil. eura.
Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 804 mil. eura (3,8% ukupnih kredita stanovništvu), zabilježila su pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine uz rast u odnosu na srpanj. U odnosu na kolovoz 2022. pad je iznosio 7,8% ili 67,7 mil. eura. Na godišnjoj razini pad promatrane kategorije traje od kraja 2022. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 1,3% ili 10 mil. eura. Krediti po kreditnim karticama (1,8% ukupnih kredita) iznosili su na osnovi stanja 390,7 mil. eura, a u kolovozu je zabilježen rast u odnosu na kolovoz 2022. i blagi pad na mjesečnoj razini. Na godišnjoj razini krediti spomenute kategorije porasli su osmi mjesec zaredom, a stopa rasta iznosila je 6,4%. Na mjesečnoj razini pad je iznosio skromnih 0,3%.
Uz određeni vremenski odmak, kontinuirano podizanje referentnih kamatnih stopa ESB-a postepeno se prelijeva i na kamatne stope na kredite kućanstvima. Kako navode u središnjoj banci, stanovništvo se u kolovozu zaduživalo po malo višim kamatnim stopama u odnosu na mjesec ranije, i promatrano prema stambenom kreditiranju i prema gotovinskom nenamjenskom kreditiranju. Kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite u kolovozu se povećala za 28 baznih bodova u odnosu na srpanj, na razinu od 3,5%, pri čemu je vidljiv utjecaj manjih iznosa prvi put ugovorenih stambenih kredita u okviru državnog programa subvencioniranja (koji se obično odobravaju uz nižu kamatnu stopu od tržišnih prosjeka).
Istovremeno je kamatna stopa na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kredite porasla za 20 baznih bodova na mjesečnoj razini te je u kolovozu iznosila 6,0%. Dosadašnji relativno skroman prijenos ključnih kamatnih stopa na kamatne stope na kredite plasirane stanovništvu posljedica je, između ostalog, i zakonske regulacije, odnosno zakonskog ograničenja najviše dopuštene kamatne stope na kredite s promjenjivom stopom. Transmisija monetarne politike na domaće uvjete financiranja prenosi se sporije u skladu sa specifičnostima tržišta, ali je ona sasvim izgledna i nastavit će se i nar
