Navedeni iznos je 2,32 mlrd. kuna viši nego krajem ožujka prethodne godine. Godišnja nominalna stopa tako je iznosila 1,7% te je najniža od siječnja 2018. Udio kunskih u ukupnim kreditima krajem prvog tromjesečja iznosio je 54,8%. Na rast nominalnog iznosa kredita tako su utjecala i tečajna kretanja odnosno nešto viša razina srednjeg tečaja EUR/HRK i na godišnjoj i na mjesečnoj razini (0,4% odnosno 0,1%).
Krajem prvom tromjesečja u odnosu na kraj prosinca 2020. ukupna potraživanja na osnovu kredita prema sektoru stanovništva porasla su 1,1% ili 1,49 mlrd. kuna. Navedeni rast u cijelosti je rezultat porasta nominalne vrijednosti stambenih kredita kod kojih se još uvijek vidi učinak provedbe programa subvencioniranja.
Stambeni krediti koji čine 46,3% ukupnih kredita plasiranih sektoru stanovništva dosegnuli su 63,7 mlrd kuna te su bili 1,54 mlrd kuna viši u odnosu na kraj 2020. Na godišnjoj razini stopa rasta je nakon 9,7% u veljači usporila na 8,3% na kraju ožujka.
S druge strane gotovinski nenamjenski krediti, unatoč blagom mjesečnom rastu od 0,5% s iznosom od 54,1 mlrd kuna niži su u odnosu na isti mjesec 2020. za 2,4% dok su u usporedbi s krajem prošle godine blago porasli za 0,3%.
Očekujemo da će i u ovoj godini rast kredita sektoru stanovništva biti podržan nastavkom subvencioniranih stambenih kredita (u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine) dok će rast zasigurno biti i posljedica financiranja stambenih objekata oštećenih u potresima tijekom prošle godine. Pri tome, razorni potres u Banovini imati će znatno manji utjecaj na potražnju za kreditima, jer niska gospodarska osnovica u tom području iziskuje pretežito financiranje obnove iz javnih fondova i donacija.
S očekivanim popuštanjem epidemioloških mjera i posljedičnim ubrzanjem gospodarskih aktivnosti, povećat će se potražnja za gotovinskim kreditima, ali ona će u ovoj godini zasigurno biti znatno skromnija od dvoznamenkastih stopa rasta kakve smo bilježili od sredine 2018. do početka pandemije.